POMOZI IZBEGLICAMA

Da li voliš da pomažeš drugima u nevolji? Želiš da pružiš podršku ljudima koji beže od rata i nasilja, a koji su se na svom putu našli u Srbiji? Želiš da slobodno vreme koje imaš provedeš radeći nešto korisno i za sebe i za druge?

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) poziva sve koji žele pruže direktnu podršku tražiocima azila i migrantima, doprinesu stvaranju tolerantnog i otvorenog društva i suzbijanju predrasuda i ksenofobije da se priključe mreži APC/CZA volontera.

Volonter može biti svako ko je punoletan, ima vremena i želje da pomogne ljudima u nevolji i nema predrasuda prema ljudima drugih nacija, vera ili rasa.

Ukoliko imaš želju da pomogneš i vremena da se aktivno uključiš u redovne aktivnosti Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) kontaktiraj nas za više informacija.

OČEKUJEMO TE!

Uhapšeni krijumčari na granici Albanije i Crne Gore

IZVOR: Dan 13.avgust 2013.

Albanska policija kod grada Đirokastro je 13.avgusta 2013.godine uhapsila 43 Pakistanca i Marokanca koji su planirali da ilegalno pređu granicu sa Crnom Gorom, kako bi nastavili ka zapadnoj Evropi. Prema pisanju lokalnih medija grupu Pakistanaca i Marokanaca trebalo je da u Crnu Goru prevezu dvojica albanskih državljana, koji su takođe uhapšeni.

Ilegalni imigranti su prvo iz Grčke prešli u Albaniju, preko graničnog prelaza Kakavija, a planirali su da iz Crne Gore nastave ka zapadnoj Evropi.

Opširnije: Uhapšeni krijumčari na granici Albanije i Crne Gore

Izveštaj MUP-a Austrije o migratornim rutama

IZVOR: B92   13.avgust 2013.

Rute za prebacivanje ilegalnih migranata u zemlje EU se sve više preusmeravaju na istok Evrope, ukazuje izveštaj Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije.

Istražitelji posebnu pažnju obraćaju na Suboticu i centre za azilante u Srbiji, odakle srpske kriminalne organizacije prebacuju ilegalne migrante.

Broj osoba koje su ilegalno ušle u Austriju, odnosno koje su ilegalno prebačene u zemlju 2012.godine, u poređenju sa 2011. godinom je porastao za pet odsto na oko 22.000 ilegalnih migranata.

Opširnije: Izveštaj MUP-a Austrije o migratornim rutama

Migranti gube život u pokušajima da stignu do evropske obale

Izvor: Blic, BBC

Italijanska obalska straža je 10. avgusta 2013. godine pronašla tela šestoro ilegalnih migranata na plaži u Siciliji, za koje se veruje da su državljani Sirije, dok je 100 ljudi spaseno.

Prema navodima italijanskih istražitelja, oni su najverovatnije bili u grupi od oko 120 ljudi, među kojima je bilo i žena i dece, čiji je brod potonuo u pokušaju da se iskrca na italijansku obalu. Tela nastradalih migranata su pronašli radnici plaže u blizini drugog najvećeg grada na Siciliji, Kataniji. Ostali putnici malog ribarskog broda kojim su migranti putovali prebačeni su na kopno i za njih se pretpostavlja da su svi Sirijci.

Italijanski mediji tvrde da šest migranata očigledno nije znalo da pliva i da su se udavili u pokušaju da se domognu kopna koje je bilo na svega 15 metara od mesta na kome je potonuo brod.

Na obalu južne Italije je u razmaku od samo 24 sata skoro 700 migranata ilegalno pristalo čamcima. Većina njih su bili Egipćani i Sirijci. Na samo jednom čamcu nalazilo se 176 ljudi, među kojima je bilo 41 žena i 73 dece. Svako od njih je krijumčarima platio najmanje 2000 dolara (oko 1500 evra) za dve nedelje putovanja. Spašeni migranti su posvedočili da je dvoje ljudi umrlo na moru. Svih 176 ljudi koje je spasila italijanska obalska straža su smešteni u grad Portopalo, u blizini Sirakuze. Nekoliko trudnih žena je smešteno u bolnicu.

U periodu od srede uveče do četvrtka popodne (7-8. avgust 2013. godine) ukupno oko 400 uglavnom afričkih migranata je spaseno sa tri broda u južnoj Italiji, uglavnom u blizini ostrva Lampeduza. Ovi migranti posvedočili su da je dvoje ljudi, uključujući i sedmogodišnje dete, umrli tokom puta na brodu od vrućine.

U sredu 7. avgusta 2013. godine grupa od 100 migranata koji su tvrdili da su Sirijci je spaseno iz čamca u blizini obale Sicilije i odvedeni su u Kalabriju. U ovoj grupi je bilo 16 žena i 44 dece i oni su navodno na putu bili 2 nedelje, nakon što su napustili Siriju.

Prema podacima Agencije za izbeglice EU, u prvih 6 meseci 2013.godine oko 7800 ilegalnih migranata i azilanata se iskrcalo na obale Italije. Najveći broj njih pristiže iz podsaharskih afričkih zamalja, najčešće iz Somalije i Eritreje. Takođe veliki broj njih potiče iz Sirije i Egipta.

U Siriji više od dve godine traje krvavi građanski rat, dok je u Egiptu u istom periodu prisutna politička nestabilnost. Iz ovih razloga sve veći broj migranata kreće na neizvestan put ka Evropi. Sve češće oni upravo brodovima i čamcima ulaze na teritoriju EU, iako na taj način često rizikuju svoje živote.

Od evropske poslanice do azilantkinje

IZVOR: Vijesti

Pre samo četri godine, Viktorija Mohači je uživala ugled međunarodne političarke, ručala je u vrhunskim briselskim restoranima i dobijala nagrade za svoj doprinos u borbi za ljudska prava.

Ova bivša poslanica Evropskog parlamenta danas spava na podu stana koji se nalazi u podrumu jedne zgrade u Torontu i suočava se sa mogućom deportacijom.Mohači se nada da će ubediti kanadske vlasti da joj odobre politički azil jer je, navodno, njen život ugrožen u demokratskoj državi kakva je Mađarska.

Opširnije: Od evropske poslanice do azilantkinje

Sve više ilegalnih migranata u Makedoniji

IZVOR: Al Jazeera 8.avgust 2013.

Makedonska policija tvrdi kako broj migranata u ovoj zemlji stalno raste, pogotovo u vreme ekonomske krize u Grčkoj.

Preko teritorije Makedonije u potrazi za boljim životom u zemljama Evropske unije svake godine pređe hiljade migranata, a veliki broj njih makedonska policija privede.

Budući da privremeni smeštaj migranata košta, makedonske vlasti pokušavaju sve kako bi problem krijumčarenja ljudi preko granice rešili u saradnji sa policijskim službama susednih zemalja.

Opširnije: Sve više ilegalnih migranata u Makedoniji

Izložba fotografija izbeglih i prognanih

IZVOR : Voice of America

Renomirani fotograf Sebastijan Rič je krajem jula 2013.godine otvorio izložbu fotografija "Slomljeni životi" kojima je oslikao teško stanje ljudi zahvaćenih ratnim vihorom i konfliktima.Sebastijen Rič naziva sebe "fotoreporterom na pravom mestu u pogrešno vreme".

 U proteklih 40 godina, foto aparatom i kamerom Rič je zabeležio svaki veliki konflikt. Bio je ranjen, kidnapovan i držan za taoca, ali sve to ga nije sprečilo da svojom kamerom nastavi da beleži ljudske tragedije.

Na izložbi pod nazivom "Slomljeni životi" centralno mesto zauzimaju sirijske izbeglice u Jordanu i civili zahvaćeni borbama vladinih snaga i pobunjenika u Južnom Sudanu.

Opširnije: Izložba fotografija izbeglih i prognanih

EU se pretvara u netolerantno društvo

IZVOR: Danas 1.avgust 2013.

"Da bi se unapredila ljudska prava migranata u EU, ali i zemljama u njenom okruženju, neophodno je pre svega poštovati evropske i međunarodne zakone o ljudskim pravima. Takođe, potrebno je da sve države ratifikuju Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima radnika migranata" izjavila je Karolin Intran, portparolka kampanje Frontex Exit.

" Migracioni sistem u Evropi ne bi trebalo da bude zasnovan na sve većem pooštravanju represije uz objašnjenje da se to čini zarad bezbednosti evropskih građana. Takvom politikom stvara se začarani krug čija krajnja konsekvenca može biti jedino netolerantnije i fragmentiranije društvo. Međutim, ovakav trend izgleda da ne brine evropske političare, naprotiv" kaže Karolin Intran iz Frontex Exita, kampanje koja je pre nekoliko godina pokrenuta kao opozicija Frontexu - Evropskoj agenciji za upravljanje operativnom saradnjom na spoljnim granicama država članica Evropske unije.

logo kampanje frontex exit
                                                      Logo kampanje Frontex Exit

Opširnije: EU se pretvara u netolerantno društvo

Snoudenu privremeni azil u Rusiji

IZVOR: Večernje novosti 1.8. 2013.

Edvard Snouden je 1.avgusta 2013. godine dobio privremeni azil u Rusiji u trajanju od godinu dana. Njegov advokat Antalij Kučerena je izjavio da je Snouden od ruske Federalne migracione službe dobio dokumenta koja mu omogućuju da napusti tranzitnu zonu aerodroma Šeremetjevo u Moskvi.

" Upravo sam mu uručio dokumenta Federalne migracione službe (FMS). Pomoću njih on može da izađe iz tranzitne zone" rekao je Kučerena novosti sa aerodroma Šeremetjevo, nakon čega je izjavio da je Snouden već napustio tranzitnu zonu i ušao na teritoriju Rusije.

Opširnije: Snoudenu privremeni azil u Rusiji

Srbija na četvrtom mestu po broju podnetih zahteva za azil

IZVOR: Novi magazin   23. jul 2013.

Srbija se po broju zaheva za azil u Nemačkoj u prvoj polovini 2013. godine nalazi na četvrtom mestu, navedeno je u izveštaju Savezne službe za migracije i izbeglice, koji je objavilo nemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova i po kome su građani Srbije za šest meseci 2013. godine podneli nadležnoj službi 2.682 molbe.

Prema izveštaju Savezne službe za migracije i izbeglice, u junu 2013. godine je podneto 525 zahteva građana Srbije za azil u Nemačkoj, što je više nego u maju 2013. godine, kada je bilo 400 molbi.

Opširnije: Srbija na četvrtom mestu po broju podnetih zahteva za azil

U Srbiji nаjviše migrаnаtа iz Eritreje

IZVOR: Politika    21.07.2013.

Među onimа koji u Srbiji trаže аzil pа nаstаvljаju put ka EU i dаlje je mnogo grаđаnа Sirije i Somаlije, а sve više ih je iz Sudаnа i Mаlijа.

Tokom 2012.godine 2.723 osoba zаtrаžilo je аzil u Srbiji, od čegа je 1.560 bilo smešteno u centrimа zа аzilаnte u Bаnji Koviljаči i Bogovаđi. Sаmo tokom prvih šest meseci 2013.godine аzil je po prelаsku grаnice trаžilo 1.516 strаnih držаvljаnа, а 1.112 prošlo kroz pomenute centre. Iz ovih podаtаkа može se zаključiti dа je broj ovih migrаnаtа u blаgom porаstu, аli nemа pravila u ovoj stаtistici – broj аzilаnаtа se povremeno povećаvа i smаnjuje, ponekаd toliko dа imа dostа slobodnih mestа u, inаče uglаvnom popunjenim, centrimа zа аzilаnte u Bаnji Koviljаči i Bogovаđi.

Opširnije: U Srbiji nаjviše migrаnаtа iz Eritreje

Izveštaj Frontexa o zemljama zapadnog Balkana

IZVOR: Banjaluka.com   18. jul 2013.

Broj zahteva za azil iz Bosne i Hercegovine je u maju  2013. godine bio veći za 13 odsto u odnosu na april  2013. godine, pokazuju najnoviji podaci Evropske agencije za spoljne granice "Frontex" u izveštaju o monitoringu efekata vizne liberalizacije. Prema ovim podacima, u svim ostalim zemljama zapadnog Balkana (Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija) je došlo do smanjenja broja zahteva za azil. Od svih ovih zemalja, udeo azilanata iz Srbije je oko 45 procenata.

Najviše azilanata iz BiH je i dalje zainteresovano za Švedsku, u kojoj je u maju 2013.godine u odnosu na april 2013.godine zabeležen porast od 85 odsto, dok je u svim ostalim zemljama primećen pad broja zahteva. Tako je, na primer, tokom maja 2013. godine u Švajcarskoj bilo 60 procenata manje zahteva, u Belgiji 30 procenata a u Nemačkoj 12 procenata.

Opširnije: Izveštaj Frontexa o zemljama zapadnog Balkana

Snouden zatražio privremeni azil u Rusiji

IZVOR: RTS 16.jul 2013.

Odbegli bivši saradnik američke Centralne obaveštajne agencije, Edvard Snouden je 16. jula 2013.godine podneo zahtev za privremeni azil u Rusiji, izjavio je poznati ruski advokat Anatolij Kučerena.

Kučerena, koji je prošle nedelje učestvovao na Snoudenovom sastanku sa aktivistima za ljudska prava, naveo je kako pomaže najslavnijem svetskom beguncu da se snađe u složenosti ruskog zakonodavstva i da mu objasni razlike između statusa izbeglice, političkog azilanta i privremenog azilanta.

Opširnije: Snouden zatražio privremeni azil u Rusiji

Jeremić: Broj migranata u porastu

IZVOR: RTS   15. jul 2013.

Broj migranata je u porastu budući da je globalizacija dovela do nove ere mobilnosti, ali migracije ne smeju da povećavaju nejednakost među ljudima i državama, poručio je predsednik Generalne skupštine UN Vuk Jeremić.

U sklopu pripremnih aktivnosti za dijalog na visokom nivou o Međunarodnoj migraciji i razvoju koji će biti održan 3. i 4. oktobra 2013.godine, Jeremić je 15. jula 2013.godine održao neformalnu diskusiju na tu temu sa predstavnicima nevladinih organizacija, civilnog društva i privatnim sektorom u sedištu UN.

Vuk-Jeremic
                 Predsednik Generalne skupštine UN - Vuk Jeremić

Opširnije: Jeremić: Broj migranata u porastu

Bogovađa: Glasina više nego azilanata

IZVOR :Večernje novosti   12.jul 2013.

" U Centru za prihvat azilanata u Bogovađi, nadomak Lajkovca, trenutno ima dovoljno mesta, jer je u ovom objektu smešteno tek oko 80 tražilaca azila. Štaviše, zatvoren je i privremeni smeštaj u privatnoj kući, u obližnjem selu Vračević, otvoren krajem 2012.godine da se nevoljnici ne bi smrzli na otvorenom, s obzirom na to da je tada Centar u Bogovađi bio prebukiran " izjavila je 11. jula 2013. godine Jelena Marić iz Komesarijata za izbeglice Republike Srbije.

Ovim rečima, Jelena Marić demantuje informacije da azilanti, navodno, i dalje tumaraju po šumama, te smeštaj nalaze u vikendicama po Bogovađi.

srb-Centar-za-azil-Bogovadj 620x0
                              Centar za azil u Bogovađi

Opširnije: Bogovađa: Glasina više nego azilanata

Snouden se obratio javnosti

IZVOR: B92    12.jul 2013

Moskva -- Edvard Snouden se danas sastao sa predstavnicima ljudskih prava na moskovskom aerodromu, a Vikiliks je objavio šta je tom prilikom rekao.
Prenosimo izjavu Snoudena, koja je danas objavljena na sajtu Vikiliks:

Zdravo. Moje ime je Ed Snouden. Pre nešto više od mesec dana imao sam porodicu, dom iz snova i komforan život. Takođe, imao sam sposobnost da bez ikakvog naloga pratim vašu komunikaciju, svačiju komunikaciju, u svako doba dana i noći. To je moć koja menja ljudske sudbine.

 snouden obracanje

Opširnije: Snouden se obratio javnosti

Vlasti Grčke prisilno vraćaju migrante i izbeglice u Tursku čime ugrožavaju njihove živote

IZVOR: Amnesty International    9. jul 2013.

Izbeglice i migranti koji potiču iz ratom zahvaćenih zemalja kao što su Sirija i Avganistan a koji ulaze u Grčku u pokušaju da stignu do neke od zemalja zapadne Evrope nalaze se u velikom riziku od toga da budu nezakonito i prisilno vraćeni na teritoriju Turske od strane grčke granične policije ili pomorske straže. Izbeglice i ilegalni migranti koji su prinudno vraćeni u Tursku najčešće rizikuju da budu uhapšeni od strane turskih vlasti i smešteni u neku od pritvorskih jedinica.

Nevladine organizacije nemaju pristup ovim pritvorskim centrima u Turskoj i na taj način je ograničeno obezbeđivanje pravne pomoći migrantima i izbeglicama, a samim tim povećava se rizik da oni budu proterani nazad u zemlju porekla gde njihov život može biti ugrožen.

Opširnije: Vlasti Grčke prisilno vraćaju migrante i izbeglice u Tursku čime ugrožavaju njihove živote

Azilanti se sele iz Vračevića

IZVOR: Večernje novosti   9. jul 2013.

Privremeni prihvatni centar za azilante koji većinom potiču iz afričkih i azijskih zemalja, u selu Vračević kod Lajkovca sredinom jula 2013.godine biće definitivno zatvoren. Privremeni centra u Vračeviću je osnovan početkom 2013.godine usled nedostatka mesta u Centru za azil u Bogovađi.

Razlog za zatvaranje privremenog centra u Vračeviću je što u Centru u Bogovađi sada ima dovoljno mesta za sve tražioce azila. U Centru za smeštaj azilanata u Bogovađi, odnosno odmaralištu Crvenog krsta Beograda, koje je objekat iznajmilo Komesarijatu za izbeglice, kapacitet je do 150 osoba.

Opširnije: Azilanti se sele iz Vračevića

U Srbiji sam našao spas od pakla

IZVOR: Večernje novosti 8. jul 2013.

Ljudi u Siriji žive u strahu da u svakom trenutku mogu biti ubijeni. To je život u kome se toliko bojiš smrti da misliš da si sigurno poludeo. Sada skoro da nema porodica koje svojim očima nisu gledale najbliže kako im pred očima umiru. Sirija - to je pakao na zemlji!

O strahotama krvavog građanskog rata koji se pred očima celog sveta više od dve godine odigrava u Siriji, svedoči Hasan M. On je intelektualac iz malog mesta u okolini Homsa, grada koji uz Damask u ovom trenutku važi za najkrvaviju tačku na planeti. Uspeo je da izmakne paklu građanskog rata i da se, ne okrećući se za otadžbinom u plamenu, domogne Srbije. On je prvi Sirijac koji je u Srbiji dobio azil.

Opširnije: U Srbiji sam našao spas od pakla

Zgrću bogatstvo na švercu ljudi

IZVOR: Večernje novosti   7. jul 2013.

Krijumčarenje ljudi preko granice jedna je od najunosnijih vrsta šverca, jer mesečno može da se zaradi najmanje 3 000 evra. Ovaj „biznis" često donosi više novca od droge, a sa sobom nosi znatno manji rizik. Iza njega skoro uvek stoje organizovane kriminalne grupe, tvrde upućeni u ovaj posao, a sudeći po nedavnom hapšenju policajca osumnjičenog za šverc azilanata i državni službenici.

Sverc ljudi

Opširnije: Zgrću bogatstvo na švercu ljudi

Bolivija i Vencuela ponudile azil Snoudenu

IZVOR: Večernje novosti   6. jul 2013.

Predsednici Bolivije i Venecuele, Evo Morales i Nikolas Maduro, 6. jula 2013.godine su ponudili azil bivšem pripadniku američke Centralne obaveštajne agencije (CIA-e) Edvardu Soudenu.

Predsednik Bolivije, Evo Morales, je rekao da bi dao azil odbeglom američkom obaveštajcu Edvardu Snoudenu, koji se trenutno nalazi na aerodromu u Moskvi, ukoliko bi to ovaj zatražio. Prethodno, pomoć Snoudenu su ponudili i lideri Venecuele i Nikaragve.

Izjavljujući da se Bolivija "ne plaši" Sjedinjenih Američkih Država i njenih evropskih saveznika, Morales je rekao da bi bio voljan da da azil Amerikancu ukoliko ga on zatraži.

Opširnije: Bolivija i Vencuela ponudile azil Snoudenu

Snimljen prvi film o Snoudenu

IZVOR: Večernje novosti , Fox News   2. jul 2013.

Četvorica filmadžija-amatera iz Hong Konga su uspeli da preteknu Holivud snimivši prvi film o odbeglom američkom obaveštajcu Edvardu Snoudenu, petominutni triler koji opisuje intrigu oko njegovog skrivanja u tom gradu. Film je objavljen u utorak 2. jula 2013.godine na sajtu Jutjub (You Tube).

Snimljen za manje od nedelju dana sa veoma malim budžetom, film zamišlja dramu koja se događala u Hongkongu i koja je dovela do Snoudenovog istupanja u javnosti sa podacima o američkim programima nadgledanja.

Snouden
                     Edvard Snouden

Opširnije: Snimljen prvi film o Snoudenu

Kosovo uvelo vize za 87 zemalja

IZVOR: Global post, Politika   1.jul 2013.

Samoproklamovana Vlada Kosova je u maju 2013.godine odlučila da uvede vizni rezim za 87 zemalja. Tada je rečeno da će se vizni režim sačiniti na osnovu „pretnji sigurnosti države Kosovo i u interesu međunarodnog mira i stabilnosti".

Kosovo je 1. jula 2013. godine uvelo vizni režim za 87 zemalja, saopštilo je kosovsko Ministarstvo spoljnih poslova.

Na osnovu liste koju objavljuju mediji, režim viza će se, među ostalima, primenjivati i prema Rusiji i Kini, kao i Alžiru, Kubi, Egiptu, Iranu, Iraku, Pakistanu, Libiji i Siriji.

Opširnije: Kosovo uvelo vize za 87 zemalja

Preko Srbije na zapad

IZVOR: RTS 30.jun 2013.

Poslednjih nekoliko godina Srbija je postala tranzitni put ilegalnim migrantima koji iz Afrike i Azije beže ka Zapadnoj Evropi. Ilegalni migranti za tranzit našim krijumčarima plaćaju od tri do deset hiljada evra.

Teritorija Srbije je poslednjih godina tranzitni put za ilegalne migrante koji iz afričkih i azijskih zemalja beže ka Zapadnoj Evropi. Niška policija je tokom poslednje nedelje juna 2013.godine za dva dana otkrila 21 ilegalnog migranta.

Imuigranti                

Opširnije: Preko Srbije na zapad

Preporuke Zaštitnika građana Republike Srbije, Saše Jankovića, u vezi sa tražiocima azila

Zakonom o dopuni Zakona o ratifikaciji Opcionog protokola uz Konvenciju protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni ili postupaka propisano je da Zaštitnik građana Republike Srbije obavlja poslove Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture.

Nacionalni mehanizam za prevenciju torture (NPM) je tokom 2012.godine posvetio pažnju postupanju nadležnih organa prema licima koja su izrazila nameru da traže azil u Republici Srbiji, koja po tom osnovu imaju pravo na smeštaj u centrima za azil.

Sasa
                Zaštitnik građana Republike Srbije - Sasa Jankovic

Opširnije: Preporuke Zaštitnika građana Republike Srbije, Saše Jankovića, u vezi sa tražiocima azila

Migracije u svetu u 2012.godini

Izveštaj Ujedinjenih nacija o migratornim kretanjima za 2012.godinu, je objavljen povodom Međunarodnog dana izbeglica 20.juna 2013.godine.

Ujedinjene nacije kažu da je broj izbeglica u svetu za 2012.godinu najveći u proteklih 18 godina, odnosno da iznosi oko 45, 2 miliona ljudi.

Približno 45,2 miliona ljudi širom sveta živi u raseljenju, većinom zbog neke vrste progona, konflikta u zemlji porekla ili uopšeno zbog kršenja ljudskih prava.U taj broj spada 15,4 miliona izbeglica, 937.000 tražilaca azila i 28,8 miliona interno raseljenih lica.

Opširnije: Migracije u svetu u 2012.godini

Uhapšen policajac koji je krijumčario azilante

IZVOR: Večernje novosti  25. jun  2013.

Nekadašnji komandir policije u Loznici, Slaviša Mitrović, koji je u međuvremenu raspoređen za pomoćnika komandira policije u susednom Krupnju, je uhapšen 25. juna 2013. godine u blizini Preševa, kada je zatečen kako vozi grupu azilanata, koji su po svoj prilici  u Srbiju ušli  iz Makedonije.

Opširnije: Uhapšen policajac koji je krijumčario azilante

Izbeglice u raljama birokratije

IZVOR: Novi magazin 19.jun 2013.

Tri godine posle ministarske konferencije u Beogradu i godinu dana pošto su donatori obezbedili sredstva za Regionalni program stambenog zbrinjavanja izbeglica, još nije izgrađen nijedan stan. UNHCR tvrdi da Srbija mora da uspostavi efikasan, pravedan i funkcionalan sistem za procesuiranje tražilaca azila.

Svet nikako ne uspeva da se oslobodi jedne tragične pojave. Bliski istok, jugoistočna Azija, Afrika... i dalje su područja s kojih stotine hiljada ljudi napušta svoje domove i beži pred ratovima i nasiljem.

arboleda
                   Šef kancelarije UNHCR za Srbiju- Eduardo Arboleda

Opširnije: Izbeglice u raljama birokratije

U Makedoniji uhapšeni krijumčari imigranata

IZVOR: The Daily Star , Večernje novosti 16.jun 2013.

Makedonska policija je u nedelju 16.juna uhapsila 15 ljudi, među kojima i jednog pripadnika makedonske policije koji su osumnjičeni za krijumčarenje i trgovinu ljudima. Oni se sumnjiče da su od početka 2013.godine iz Grčke preko Makedonije i Srbije prebacivali imigrante iz Afrike i Azije dalje ka zemljama zapadne Evrope.

U akciji „Koridor", makedonska policija je otkrila međunarodnu kriminalnu grupu koja je imigrante iz arapskih i azijskih zemalja prebacivala u Srbiju, da bi oni zatim išli ka zapadnoevropskim državama, potvrdila je ministarka unutrašnjih poslova Makedonije, Gordana Jankulovska.

hApsenje krijumcara

Opširnije: U Makedoniji uhapšeni krijumčari imigranata

Migrante u Grčkoj hapse na osnovu fizičkog izgleda

IZVOR: Reuters, Blic

Grčka policija tokom suzbijanja ilegalne imigracije često hapsi ljude na osnovu njihovog fizičkog izgleda, pri čemu se kasnije utvrdi da samo mali deo njih nezakonito boravi u Grčkoj, saopštila je međunarodna organizacija za ljudska prava Human Rights Watch (HRW).

Migranti koje policija uhvati ponekad bivaju fizički zlostavljani i često se drže u pritvoru satima dok se ne utvrdi njihov identitet, navedeno je u izveštaju HRW iz juna 2013.godine.

Opširnije: Migrante u Grčkoj hapse na osnovu fizičkog izgleda

Uhapšena grupa koja je krijumčarila ljude u regionu

IZVOR: Večernje novosti

Uprava kriminalističke policije MUP-a Srbije, je na području Pančeva, Subotice, Smederevske Palanke, Beograda i Kanjiže 30. maja 2013. godine uhapsila članove kriminalne grupe koja je na području Turske, Srbije, Mađarske i Austrije vršila krivična dela nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Sumnja se da su od oktobra 2012. godine do maja 2013. godine, delujući kao članovi kriminalne grupe, koja se bavi krijumčarenjem ljudi preko državne granice Republike Srbije, izvršili 13 krivičnih dela ilegalnog prebacivanja uglavnom državljana Turske, Avganistana kao i državljana Srbije sa područja Kosova i Metohije i pri tome ostvarili značajnu materijalnu korist, u iznosu od više desetina hiljada evra. 

Opširnije: Uhapšena grupa koja je krijumčarila ljude u regionu

Odbornici Lajkovca traže zatvaranje Privremenog centra za azilante

IZVOR: Vaseljenska TV, Blic 15.jun 2013.

Skupština opštine Lajkovac je 14.juna 2013.godine zatražila od Vlade Srbije da se zatvori Privremeni centar za azilante u selu Vračević. Ministarstvu za rad i socijalnu zaštitu odbornici su predložili da azilante iz Vračevića smeste u stalni Prihvatni centar u obližnjoj Bogovađi jer sada tamo ima mesta.

Naime, usled nedostatka mesta u Centru za azil u Bogovađi, a na osnovu zaključka Vlade Srbije, početkom 2013.godine je osnovan Privremeni centar za smeštaj azilanata u selu Vračević.

Opširnije: Odbornici Lajkovca traže zatvaranje Privremenog centra za azilante

Australija: Nađena tela trinaest imigranata nakon brodoloma

IZVOR: BBC News    10.jun 2013.

Australijske pomorske snage su kasno uveče, 7. juna 2013.godine, uočile potopljeni brod u blizini severozapadne obale, nakon čega su spasilačke letelice i brodovi 8. juna 2013.godine pronašli tela nastradalih.

Australijske vlasti su 8. juna 2013.godine pronašle beživotna tela devetoro imigranata. Sledećeg dana pronađena su još četri tela.

Opširnije: Australija: Nađena tela trinaest imigranata nakon brodoloma

BiH dobija prihvatni centar za azilante

IZVOR: Delegation of the European Union to Bosnia and Herzegovina, E kapija 27.jun 2013.

Bosna i Hercegovina je krajem maja 2013.godine dobila novo prihvatilište za sve one koji traže azil u toj zemlji. Prihvatni centar se nalazi u selu Delijaš u opštini Trnovo, jednoj od sarajevskih opština. Ovo je prvo prihvatilište ove vrste u BiH, a njegovo formiranje je jedan od uslova za proces vizne liberalizacije te funkcionisanja procesa migracija i azila u BiH, a samim tim od značaja za proces evropskih integracija BiH. Smeštajni kapacitet objekta je 150 mesta.

prihvatni centar za azilante u bosni
                  Prihvatni centar za azilante u Trnovu

Opširnije: BiH dobija prihvatni centar za azilante

Haled Hoseini: Ljubav je moja religija

IZVOR: Večernje novosti 22. maj 2013.

Svetski bestseler pisac, Avganistanac Haled Hoseini, povodom svog novog romana "A planine odjeknuše", je rekao da se sve velike teme mogu  naći unutar porodičnih priča - ljubav, tuga, sukob, dužnost, žrtvovanje.

Nesvakidašnju naklonost naših i čitalaca širom sveta Haled Hoseini je zadobio potresnim i dirljivim romanima "Lovac na zmajeve" i "Hiljadu čudesnih sunaca", koji su prodati u više od 48 miliona primeraka. Posle šestogodišnje pauze napisao je novi "A planine odjeknuše", koji je kod nas izašao iz štampe 21.maja 2013.godine, u izdanju "Lagune".

Haled Hoseini
                                                       Haled Hoseini

Opširnije: Haled Hoseini: Ljubav je moja religija

Migranti neguju migrante, ali i Nemce

IZVOR: Deutsche Welle 13 maj 2013.

Migranti u Nemačkoj vrlo često žive bez zanimanja i bez perspektive. Oni koji to žele, sada mogu da završe dvogodišnje školovanje za socijalne asistente. Reč je osoblju potrebnom na području nege starijih i bolesnih.

U nemačkim domovima za penzionere, kao i u ustanovama za negu starih i nemoćnih, sve je više migranata. Reč je o useljenicima takozvane prve generacije koja je u Nemačkoj doduše stekla novi dom, ali je zadržala svoje običaje, kuhinju i navike iz stare domovine. Veliki deo njih nikada nije dobro ili sasvim dobro naučio nemački jezik. Njihov dolazak u spomenute ustanove, osoblju često predstavlja probleme budući da su migranti iz navedenih razloga ipak po mnogo čemu drugačiji od Nemaca. Negovatelji, medicinsko osoblje, socijalni radnici su zato upućeni na dodatnu pomoć. A nju bi oni ubuduće mogli da dobiju od mladih migranata.

Opširnije: Migranti neguju migrante, ali i Nemce

U Hrvatskoj uhapšeno 25 krijumčara ljudi

IZVOR: Vijesti 15.maj 2013.

Hrvatski Ured za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminaliteta (USKOK) je sredinom maja 2013.godine podigao optužnicu protiv trojice Avganistanaca i sedam državljana Hrvatske, zbog krijumčarenja stranaca iz Srbije u zemlje Evropske unije.

Hrvatska policija je uhapsila 25 osoba na području Osijeka, Zagreba i Splita u okviru međunarodne akcije protiv krijumčarenja ljudi. U okviru iste akcije policija Bosne i Hercegovine je 14.maja 2013.godine uhapsila 13 osoba.

hapsenje ya krijumcarenje

Opširnije: U Hrvatskoj uhapšeno 25 krijumčara ljudi

Milion ljudi u 2012. godini potražilo bolji život u Nemačkoj

08. maj 2012.

Nemačka je, zbog krize na jugu i jugoistoku Evrope, u prošloj godini zabeležila rekordan broj doseljenika: 1,08 miliona. Stručnjaci kažu da bi to mogao biti deo rešenja za već hroničan nedostatak stručne radne snage.

Zbog velikog broja doseljenika iz članica Evropske unije koje su zapale u finansijsku krizu, Nemačka je u 2012. godini zabeležila najveći dolazak migranata u poslednjih 17 godina. Prema podacima Savezne kancelarije za statistiku, u zemlju je stiglo 369.000 ljudi više nego što je otišlo iz Nemačke. Dakle, nemačko stanovništvo je "naraslo" za veličinu jednog većeg grada.

Najviše je doseljenika iz Poljske, Rumunije i Bugarske. Ali, u odnosu na ranije godine najviše je "porastao" broj onih koji su u potrazi za poslom stigli iz Španije, Grčke, Portugala i Italije.

 Nemačka postaje magnet za kvalifikovane mlade doseljenike iz EU. Na taj način, smatraju stručnjaci, biće ublažen nedostatak stručne radne snage. Neki analitičati smatraju da bi dolazak oko 300.000 doseljenika godišnje mogao da zaustavi demografski uslovljeno smanjivanje broja radno sposobnih stanovnika u Nemačkoj.

Za sada nema podataka o kvalifikacijama doseljenika, ali se procenjuje da je prosečni migrant iz članica EU star između 20 i 40 godina i radno sposoban, a budući da se odlučuje na selidbu može se reći i da je preduzetan i hrabar. Na osnovu dosadašnjih iskustava, u Nemačku se u potrazi za poslom doseljava više muškaraca nego žena. Većinom dolaze kvalifikovane osobe.

Većina doseljenika stiže u velike gradove. To može imati i negativne posledice, jer ne dolaze samo dobro obrazovani mladi nego i neobrazovani i siromašni, koji u Nemačkoj ne mogu da pronađu posao, zbog čega su primorani da žive od socijalnih davanja.

Srbija stanica za okrepljenje azilanata

IZVOR: RTS   10. april 2013.

Prekobrojnost u centru za azil u Bogovađi, više nije problem. Za razliku od pre nekoliko meseci, kada su stranci spavali i po šumama, situacija u centru sada je bolja.

Za razliku od pre nekoliko meseci kada je Centar za azil u Bogovađi bio prebukiran a stranci spavali i po šumama situacija je znatno bolja. Zima prolazi i azilanti pristigli u Srbiju uglavnim kreću dalje.

Azilanti koji su krenuli u potrazi za boljim životom, na putu provode po nekoliko meseci pa čak i godina.

vracevici 3
                         Kuća u selu Vračevići gde su smešteni azilanti

Opširnije: Srbija stanica za okrepljenje azilanata

Đilas: Nema logike da se na teritoriji Beograda prave centri za azil

IZVOR: Blic, Kurir 24.03.2013.

Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas podržao je danas Mladenovčane u njihovim naporima da ne dozvole izgradnju centra za azilante u svojoj opštini, istakavši da država za azilante treba da izgradi posebne kapacitete.

Đilas je na tribini u Mladenovcu, na kojoj je govorio kao predsednik Demokratske stranke, istakao da azilantima mora da se nađe mesto, ali da država mora da izgradi posebne kapacitete za njih, što svakako ne treba da bude u Mladenovcu zbog teške ekonomske situacije, niskog životnog standarda i velikog broja izbeglih.

djilas u mladenovcu

Opširnije: Đilas: Nema logike da se na teritoriji Beograda prave centri za azil

Regionalno rešenje je potrebno za obuzdavanje problema ilegalnih migracija

Ilegalne migracije su sigurnosna pretnja u jugoistočnoj Evropi i zahtevaju regionalno rešenje, slažu se eksperti.

Ivana Jovanović i Miki Trajkovski za Southeast European Times u Beogradu i Skoplju- 7.3.2013.

warmup
  Grupa migrinata okupljenih oko grejalice u privremenom skloništu u Paliću na severu Srbije

Zapadni Balkan, kao tranzitna ruta za zemlje Evropske Unije nastavlja da se suočava sa sve većim brojem migranata koji ilegalno prelaze granice, zaključuje Internacionalna organizacija za migracije (IOM). Analitičari se slažu da je kooperacija najbolji način za rešavanje ovog regionalno rasprostranjenog problema.

"Integrisan regionalni pristup je najbolji način za napad na migraciona pitanja", ističe Trpe Stojanovski, direktor Regionalne inicijative za migraciju, azil i izbeglice za SETimes. "Kreiranje zajedničkih pravila u oblasti azilne procedure koja su zasnovana na poštovanju ljudskih prava i uskladjena sa međunarodnim pravom, takođe je jako važno".

Opširnije: Regionalno rešenje je potrebno za obuzdavanje problema ilegalnih migracija

Dugotrajne procedure magnet za azil

Politika | nedelja 10.03.2013 | 12:43

Izvor: Beta

Beograd -- Dugotrajne procedure za rešavanje zahteva za azil u pojedinim zemaljama EU, uz prateću socijalnu pomoć, deluju kao magnet za azilante sa Zapadnog Balkana.

 pasostanjug

Broj zahtev za azil iz godine u godinu raste, a njihovi zahtevi u najvećem broju slučajeva bivaju odbijeni kao neosnovani.
Na nivou EU, broj azilanata iz zemalja Zapadnog Balkana raste od 2009, ali su oni koncentrisani u nekoliko zemalja - dve trećine svih zahteva tokom 2012. podneto je u Nemačkoj,Švedskoj i Belgiji, u kojima procedura traje i više meseci.
Prema podacima iz nekoliko evropskih zemalja u kojima je prošle godine bilo najviše azilanata iz Srbije, procenat pozitivno rešenih zahteva za azil iznosio je između nula i tri odsto. Na nivou EU, u trećem kvartalu 2012, prema podacima Eurostata, gotovo svi zahetvi iz Srbije su odbijeni.

Srbija je, ne računajući Kosovo, u trećem kvartalu 2012. sa 5.370 podnetih zahteva bila četvrta na listi zemalja po broju građana koji su zatražili azil u nekoj od zemalja EU. U tom periodu u EU azil je zatražio i gotovo jednak broj građana Makedonije, 5.315, i još 2.500 sa Kosova.

Opširnije: Dugotrajne procedure magnet za azil

Mladenovac - predrasude protiv azilanata

Novi miting protiv azilanata u Mladenovcu
Blic | M.Nikolić | 08. 03. 2013. - 17:48h

Više od hiljadu Mladenovčana okupilo se danas ispred zgrade opštine kao bi još jednim mirnim protestom pokazali svoje protivljenje otvaranju Centra za azilante u selu Mala Vrbica, koje se nalazi sedam kilometara od centra grada. Protest su podržali predsednici opštine Topola i Smederevska Palanka.

320699 mladenovac f

                     Ne postoje uslovi za Centar za azilante: Dejan Čokić

Skup je organizovan protiv odluke bivše Vlade Srbije koja je u februaru prošle godine odlučila da lokaciju bivše raketne baze "Mala Vrbica" ustupi Komesarijatu za izbeglice zbog osnivanja novog Centra za azilante.

Opširnije: Mladenovac - predrasude protiv azilanata

Razbijena kriminalna organizacija sa ogrankom u Srbiji

IZVOR: Tanjug

Beč - Austrijska policija razbila kriminalnu grupu koja je prebacivala ilegalce u Evropu i tako zaradila više od 50 miliona evra, a imala je ispostave i u Srbiji.

Kriminalna organizacija je prebacila u Austriju oko 5.000 Avganistanaca, saopštila je policija, koja je ukazala da je razbijena komplentna organizacija koja je imala svoje ogranke i u Iranu, Turskoj, Mađarskoj, BiH i Grčkoj. Ministarka unutrašnjih poslova Austrije Johana Mikl-Lajtner rekla je da se radi o najvećoj bandi koja se bavila prebacivanjem ilegalaca.

Opširnije: Razbijena kriminalna organizacija sa ogrankom u Srbiji

Lajkovčani azilantima dali rok do petka

Novosti,| 06. februar 2013.
Grupa meštana Lajkovca čvrsto je rešena da njihovi nezvani gosti odu iz obližnjeg sela Vračevića. Komesarijat: Uslovi nisu idealni, ali je bolje nego da su u šumama.

                                                                                                                                                                 vracevic kuca                                                     

Opširnije: Lajkovčani azilantima dali rok do petka

Ispovest maloletne Avganistanke: Uteha u Srbiji

Novosti, 4.1.2013. godine
Makai se u Srbiji našla igrom sudbine, kada su je krijumčari ljudi razdvojili od roditelja. Naučila srpski, pomagala u prevodima i stekla prijatelje

ispovest avganistanke
Avganistanska porodica na okupu u Nemačkoj

Opširnije: Ispovest maloletne Avganistanke: Uteha u Srbiji

Dan migranata, Srbija tranzit

IZVOR: B92
Beograd -- Međunarodni dan migranata se obeležava širom sveta. Srbija je jedna od takozvanih tranzitnih zemalja za migrante na njihovom putu ka zemljama EU.

Opširnije: Dan migranata, Srbija tranzit

Javna disksusija – „Sa druge strane”

„Uništeni smo, ali je želja prejaka“ - grupa poniženih

Četvrta debata u nizu, pod nazivom „Sa druge strane“ biće održana u ponedeljak 17. decembra u (bivšoj) robnoj kući „Beograd“, u Knez Mihajlovoj ulici broj 5, sa početkom od 19 časova.

Povod za javnu diskusiju jeste izložba fotografija “Sa druge strane” Dušana Rajića,  u Uličnoj galeriji, koja dokumentuje jedno od privremenih, neformalnih azilantskih naselja u blizini granice Srbije sa Mađarskom i njegove privremene stanovnike – tražioce azila i ilegalne putnike kroz Srbiju i Evropu.

Opširnije: Javna disksusija – „Sa druge strane”

Solidarnost nije igra bez pobednika

Der Freitag | 14/03/2012

Evropskoj uniji je potreban jedinstveni zakon o azilu. Šefovi vlada ne smeju dopustiti da na njihovo delovanje u ovim pitanjima utiču populisti, koji su u ovom trenutku zastupljeni u velikom broju evropskih parlamenata.

Opširnije: Solidarnost nije igra bez pobednika

Novosti na granici sa Mađarskom: Kamerama na ilegalce

M. Lopušina | 01. decembar 2012. Novosti
Reporteri „Novosti“ sa policajcima opremljenim modernom tehnologijom na granici sa Mađarskom. Na „zelenoj granici“ je uhapšeno 26 krijumčara i 1.308 ilegalnih migranata.

U TIŠINI vojvođanske pustare, smeštene u međugraničnom prostoru Srbije i Mađarske, dovoljan je mali neprirodni zvuk, pa da stado srna načulji uši, podigne glave i krene u trk prema šumi. Poput kelebijskih srna ponelo se i tridesetak ilegalnih migranata, kada ih je granična policija otkrila dok se šunjaju po šipražju na „ničijoj zemlji“, da bi prebegli u Mađarsku.

 

Read MoreOva, gotovo filmska scena hvatanja krijumčara ljudi i sprečavanja ilegalnih migranata da „pretrče Srbiju“ i uđu u EU deo je uobičajenog rada srpskih graničara. Jer, od kako je Vojska Srbije 2007. napustila obezbeđivanje državne međe, taj zadatak je poveren MUP-u Srbije.

- Umesto vojnika sa puškom i psom, koji šeta između belih graničnih obeležja, prostor između državnih prelaza, popularno nazvan „zelena granica“, sada čuvaju specijalno obučeni policajci sa modernom opremom za obezbeđivanje i kontrolu granice. A to su elektronski sistem za obezbeđivanje granice u dubini od 27 kilometara, mobilne i ručne termovizijske kamere, senzori za pokret i težinu, noćni dvogledi i visinski baloni sa elektronskim kamerama, dometa do deset kilometara - nabraja nam Vladan Antić, policijski savetnik i ekspert iz Odeljenja za granicu.

NAJBRŽI BIZNIS
KRIJUMČARENJE ljudi je danas najbrži i najunosniji biznis u Srbiji. Za ilegalni prelaz grupe od 30 migranata od Grčke, preko Makedonije i Srbije do Mađarske naplaćuje se u proseku 2.500 evra po osobi. To je mafijaška zarada od 75.000 evra za dva dana posla - kaže Vladan Antić, policijski savetnik.

Pored napuštene šumske kuće graničari su dovezli džip opremeljen kamerama i komjuterima, iz kog su dvojica operatera nečujno posmatrali obe međe i „zelenu granicu“.

- Prema našim zakonima, svaki građanin Srbije može da dođe ovde na među da sedi, gleda ptice, ili kosi travu. To krijumčari koriste i preko svojih izviđača ulaze do „zelene granice“ snimaju teren, patrole graničara i traže kanale, kojima mogu ilegalno da prebace migrante. Mi ih otkrivamo termalnim kamerama, koje otkrivaju toplotu njihovih tela, senzorima koji reaguju na njihovu težinu, dvogledima koji uvećavaju noću svetlost i tako mrak čine svetlim - objašnjava nam Vladan Antić.

Na ekranu se ukazao beli kombi sa dvojicom sumnjivih ljudi, koji su istovarali neki materijal. Graničari su se pitali da li je reč o šumskoj građi, ili o švercovanim cigaretama. Mobilna jedinica je dobila zadatak da to detaljnije ispita.

- Srpsko-mađarsku granicu, dugu 176 kilometara, obezbeđuje jedan Regionalni centar granične policije, sa deset stanica i jednom mobilnom jedinicom. Prošle godine smo na samoj granici uhapsili 1.308 ilegalaca i 26 krijumčara ovih ljudi. Krijumčari su, uglavnom, domaći ljudi koji su se nekada bavili švercom goriva, akciznih roba i automobila - kaže Nenad Sekulić, načelnik centra.

NEDOSTUPNO MAFIJAŠIMA
Moderna oprema koju koristi granična policija predstavlja tajno oružje čuvara državne međe protiv ovih mafijaša i ne može da se kupi u slobodnoj prodaji i da se koristi protiv graničara.

I upozorio nas je da su krijumčari jako lukavi, jer plaćaju doušnike i cinkaroše, jatake kod lokalnog stanovništva po Kelebiji i Horgošu, gde skrivaju ilegalce kada ih dovezu iz svojih sabirnih centara u Preševu i selu Lojane kod Kumanova.

- Migranti iz Avganistana, Pakistana, Maroka, Turske i sa Kosmeta idu seoskim i šumskim putevima, prate prugu i dalekovode koji idu ka Mađarskoj, nekad jaruge, kanale i vode, gde se zaglave. Kada ih otkrijemo i privedemo u stanicu izgledaju kao da su na samrti i strašno smrde - priča Nenad Sekulić.

Imigranti opsedaju Srbiju

N. M. Nedeljković | 26. novembar 2012. Novosti

Zbog nelegalnog prelaska granica, od početka godine protiv 4.962 osobe podnete prijave. Preovlađuju Avganistanci i Pakistanci. Najviše prelaze u Makedoniju i Mađarsku.

AVGANISTANCI ubedljivo najviše pokušavaju da ilegalno pređu srpsku granicu. Iza njih slede Pakistanci, Alžirci, Turci, ali i državljani Bangladeša, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova. Policija svakodnevno radi na njihovom otkrivanju, pa su tako za prvih deset meseci 2012. godine prekršajne prijave podnete protiv 4.962 osobe koje su pokušale da nezakonito pređu granicu Srbije.

Opširnije: Imigranti opsedaju Srbiju

Putnici niotkuda za nigde

VREME 03.02.2011.
Marko Todorović

U BLIZINI SPOMENIKA PALIM BORCIMA, U ŠUMI NA RUBU GRADA, KROZ SNEG UTABANA STAZA VODI DO JELE ISPOD KOJE PROVIRUJE NAJLON I DVE RUKE. U IMPROVIZOVANOM SKLONIŠTU VIDI SE METALNA ZDELA, SNEG OKO DRVEĆA PROŠARAN JE TRAGOVIMA URINA I IZMETA.

Opširnije: Putnici niotkuda za nigde

Sirija: Za 24h pobeglo 11.000 ljudi

Izvor: Beta
Ženeva -- Tokom prethodna 24 sata iz Sirije je pobeglo 11.000 ljudi, izjavili su zvaničnici Ujedinjenih nacija, ocenivši da je to neobično nagli porast broja izbeglica.

Opširnije: Sirija: Za 24h pobeglo 11.000 ljudi

I maloletnici među azilantima

Vecernje Novosti 30. oktobar 2012. 07:49

U Centru za maloletne strane državljane trenutno boravi 12 dečaka iz Sirije i Avganistana. Od rata i nasilja beže već godinu dana. Vodili ih trgovci ljudima, prošli zatvore, golgotu...

maloletni azilanti

BEŽEĆI od čoveka, od ludila i razaranja, dvanaestorica dečaka iz Sirije i Avganistana, prošle su nedelje uhapšena u Šidu, na korak do hrvatske granice. Ratni vihor uredio je da zanavek budu izgnanici tuđih bitaka. Deca bez imena i prezimena. Maloletni azilanti.

Hleb i krevet ponudio im je grad za koji do juče nisu ni znali da postoji - Beograd. Naredne tri nedelje adresa će im biti Centar za maloletne strane državljane na Voždovcu. Ako podnesu zahtev za azil, a to čini većina, onda će biti smešteni u Banju Koviljaču ili u Bogovađu.

Opširnije: I maloletnici među azilantima

Zdravstvena zaštita u Bogovađi

Prekjuče je zatvorena ambulanta koja je radila u sklopu Centra za azil u Bogovađi. U ambulanti je radila samo medicinska sestra koja nije imala ovlašćenja da vrši preglede niti daje dijagnoze. Azilanti i ilegalni migranti sada imaju na raspolaganju samo doktora i sestre koji svakodnevno rade u selu Bogovadja u terminu od 07:00-10:30h. Angažman doktora i medicinskog osoblja u Bogovađi je obezbeđen od marta meseca 2012. na incijativu naše organizacije a od strane Doma zdravlja Lajkovac.

S obzirom na veliki broj ljudi koji čekaju na smeštaj u Centar za azil, potrebno je povećati kapacitete primarne zdravstvene zastite u Bogovađi bilo kroz rad doktora puno radno vreme ili u dve smene. Prema našim saznanjima svi ozbiljni slučajevi se od uvek direktno odvoze u Dom zadravlja Lajkovac i bolnice u Valjevu. Prema navodima tražilaca azila i našim neposrednim saznanjima, ne prave se razlike ni po kom osnovu između azilanata i naših građana u pogledu pružanja zdravstvene zaštite, a ponašanje medicinsog osoblja prema tražiocima azila i ostalim migrantima je humano i profesionalno.

Imenovani članovi Komisije za azil RS

U Komisiju za azil imenuju se:

1. za predsednika:

- Jovo Puletić, dipl. pravnik, pomoćnik načelnika Uprave granične policije

u Ministarstvu unutarnjih poslova;

2. za članove:

1) Mirjana Kecman, dipl. pravnik, samostalni savetnik u Republičkom

sekretarijatu za zakonodavstvo,

2) Slavica Stišović, dipl. pravnik, viši savetnik u Ministarstvu pravde i

državne uprave,

3) Bojan Anđelković, dipl. pravnik, direktor Sektora za opće poslove u

Poduzeću za telekomunikacije "Telekom Srbija ˮ deoničarsko društvo,

4) dr. Vladimir Đurić, dipl. pravnik, znanstveni suradnik u Institutu za

uporedno pravo u Beogradu,

5) Nataša Gudović, dipl. pravnik, viši savetnik u Ministarstvu zdravlja,

6) Rade Drobac, dipl. pravnik, načelnik Odjela za migracijsku politiku,

dijasporu i socijalne sporazume u Ministarstvu vanjskih poslova,

7) Ivan Ćosić, dipl. pravnik, viši savetnik u Ministarstvu pravde i

državne uprave,

8) doc. dr. Ivana Krstić, dipl. pravnik, docent Pravnog fakulteta

Univerziteta u Beogradu.

II

Ovo rešenje objaviti u "Službenom glasniku Republike Srbije".

24 Broj: 119-6141/2012

U Beogradu, 20. septembra 2012. godine

Saopštenje za javnost povodom članaka Danas-a i Novosti od 24.09.2012.

U dnevnim listovima "Danas" i "Večernje novosti" objavljeni su članci sa temom smeštaja azilanata u Centar za azil u Bogovadji. Pored već davno prisutnih i konstatovanih problema sa kapacitetima ovog Centra kao i Centra u Banji Koviljači, iznete su i tvrdnje da se u Centru u Bogovadji traži i naplaćuje ulazak u Centar radi smeštaja i dobijanje potvrde o privremenom boravku van Centra. Kao izvor ovih informacija navedeni su tražioci azila i jedan službenik Komesarijata za izbeglice koji je o navedenom obavestio Komesarijat za izbeglice, Kabinet Predsednika republike, Agenciju za borbu protiv korupcije, MUP, BIA, UNHCR i domaće nevladine organizacije.U "Danas"-u je navedeno i ime i prezime tražioca azila kao i zemlja odakle dolazi, koji je navodno dao izjavu i konkretne podatke o ovom vidu korupcije.

Navedeni tražilac azila kontaktirao je APC protestujući protiv otkrivanja svog identiteta i poričući da je dao bilo kakvu izjavu sa navedenom sadržinom kao i da nema neposredno saznanje o naplaćivanju ulaska u Centar ili za potvrdu sa kojom se može boraviti van Centra.

Povodom navedenih događaja i informacija prenetih u štampi APC saopštava da, iako se radi o nevladinoj organizaciji koja se bavi specifično zaštitom i pružanjem pomoći tražiocima azila, APC-u nije dostavljeno bilo kakvo obaveštenje koje bi se ticalo uzimanja novca radi smeštanja u Centar u Bogovađi.

APC protestvuje protiv otkrivanja identiteta tražioca azila u sredstvima informisanja s obizom da je ovo protivno načelu poverljivosti iz čl. 18. Zakona o azilu i može imati dalekosežne posledice po život i bezbednost tražioca azila.

APC je dužan da saopšti i izjavu navedenog tražioca azila da on nije dao podatke o naknadi za dobijanje smeštaja u Centru u Bogovađi kao i da nema saznanja i ne može da svedoči o istim činjenicama iz kojih razloga ne može biti naveden kao izvor ovih informacija.

Robija umjesto azila

Dnevni list Politika, 09.09.2012.

Odlukom pokrajinske vlade Koruške, preko noći je, po hitnom postupku, zatvoren dom za izbeglice „Saualm", u Norijskim Alpima iznad gradića Felkermarkt – najozloglašenije utočište za ljude koji su, bežeći od rata i bede, zatražili azil u Austriji.

 

Opširnije: Robija umjesto azila

Švajcarska ubrzala odluke o azilu - zbog Balkana

22. 08. 2012   Tanjug

Švajcarska Savezna kancelarija za migraciju (BFM) danas je saopštila da će, u pokušaju da ubrza ocenjivanje sve većeg broja zahteva za azil građana iz zemalja kojima nije potrebna viza u Švajcarskoj, pogotovo iz balkanskih država, njihovo razmatranje skratiti na 48 časova.

Kako je saopštio BFM, ova odluka je doneta najviše zbog zahteva iz balkanskih zemalja, pogotovo Makedonije, Srbije i BiH.

Svetski radio Švajcarska je javio da je direktor BFM-a Mario Gatiker izjavio da je broj zahteva za azil značajno porastao od 2010. godine, kada su ukinute vize za građane Srbije, BiH i Makedonije.

Opširnije: Švajcarska ubrzala odluke o azilu - zbog Balkana

Operacija grčke policije: Meta imigranti

Novosti, 6.8.2012.
Grčka policija počela je operaciju „Ksenios Zevs", čiji je cilj „oslobađanje" getoizovanih delova centra Atine od ilegalnih imigranata.

Grčka policija počela je operaciju „Ksenios Zevs", čiji je cilj „oslobađanje" getoizovanih delova centra Atine od ilegalnih imigranata. Jake policijske snage već prvog dana su privele više od 1.500 ilegalaca, a odmah je uhapšeno njih 500, koji su sprovedeni u prihvatni centar.

Deo uhapšenih prebačen je u Komotini, grad na severo-zapadu zemlje i privremeno smešten u policijsku školu. Predstavnici lokalne zajednice su organizovali proteste zahtevajući da imigrani odmah napuste grad zbog „objektivne opasnosti da bude ugroženo zdravlje i bezbednost građana, kao i mogućnost da bude potpuno uništena infrastruktura policijske škole". Protesti nisu bez osnova, jer se već događalo da imigranti potpuno unište zgrade u kojima su prisilno smešteni.

Paralelno sa akcijom u Atini, ministar za zaštitu građana Nikos Dendijas naredio je punu mobilizaciju graničara na granici sa Turskom, duž reke Marice (Evros), odakle stiže najveći broj imigranata. Zbog eskalacije građanskog rata u Siriji, procenjuje se da bi nova plima ilegalaca mogla da krene ka Grčkoj, pa je ministar Dendijas tamo rasporedio 2.500 čuvara granice.

BRANE POLICAJCE

Opozicione stranke su optužile ministra što je u nameri da spreči ulazak ilegalaca grčke policajce doveo u „ponižavajući položaj lišen profesionalizma i dostojanstva": „U krajnje nehumanim uslovima grčki policajci,od kojih mnogi žive lošije od imigranata, rade posao graničara za koji nisu plaćeni. Grčka ni sa kim nije u ratu i policajcima nije mesto na granicama zemlje", kaže se u saopštenju najveće opozicione stranke Sirize.

Koliko dalje?

Dokumentarac 'How much further', snimljen u Grčkoj na prelasku 2011-te u 2012-tu godinu, opisuje život severnoafričkih i izbeglica sa srednjeg istoka koje u potrazi za sigurnijim životom prolaze kroz mnoge zemlje ne nalazeći utočište. Intervjui nekolicine njih oslikavaju iskustva i teškoće kroz koje prolaze kako bi ispunili cilj - bezbedan život za sebe i svoje bližnje.
Na putu ka sigurnim zemljama Evrope oni bivaju zatečeni stanjem i tretmanom u državi koja prema regulativama Evropske Unije ne dopušta zadržavanje niti protok migranata dalje ka Evropi, istovremeno bez sredstava i regulativa za njihovo zbrinjavanje i pomoć. Na primeru Grčke, film ukazuje na probleme i teškoće sa kojima se suočavaju migranti i granične zemlje EU koje zbog političke, socijalne i ekonomske nestabilnosti nisu u stanju da se nose sa tim.

howmuchfurther

 

Opširnije: Koliko dalje?

54 migranata umrla od žeđi na pučini

ŽENEVA - Agencija Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR) saopštila je noćas da je 54 migranata umrlo od žeđi u pokušaju da se domognu obala Italije.

Samo jednog brodolomca iz Eritreje, koji je pio morsku vodu da bi preživeo, spasila je tunižanska obalska straža u stanju poodmakle dehidracije posto je plutao na ostacima broda kada su ga uočili ribari.
"On nam je rekao da je odmah bilo problema na brodu i da im nije bilo dozvoljeno da ponesu čak ni flašu vode. Kada su se izgubili, a putovanje nastavljeno, ljudi su počeli da se osećaju loše i da umiru zbog nedostatka vode", rekla je portparol UNHCR-a Laura Boldrini za italijansku televiziju Skaj TG24 koja se direktno prati preko interneta.

Migranti, među kojima je većina iz Eritreje, skoro da su se domogli obale Italije kada su jaki vetrovi počeli da ih guraju nazad na more i posle nekoliko dana gumeni čamac je počeo da se ispumpava.

Kako je njihov očaj rastao, mnogi su počeli da piju morsku vodu koja je pogoršala njihovu žeđ.

Preživeli Eritrejac je rekao da je napustio Libiju krajem juna i zajedno sa još 54 ljudi krenuo čamcem put italijanske obale iz Tripolija, a posle 15 dana svi osim njega umrli su od žeđi.

Boldrini se zapitala "kako je moguće da u moru poput Sredozemnog - koje je puno ribarskih čamaca, teretnih i vojnih brodova - ti ljudi budu prepušteni takvoj sudbini".

Preživeli Eritrejac prevačen je u bolnicu u Zarzis na jugoistoku Tunisa, potvrdio je zvaničnik UNHCR-a. UNHCR je saopštio da je u 2012. godini više od 1.200 ljudi krenulo put Italije od kojih je više od 170 preminulo na putu prelaska Sredozemnog mora iz Afrike u Evropu.

TANJUG 11.07.2012.

Rastuća ksenofobija u Grčkoj

hr vocATINA, 10. jula 2012. (Beta-AFP) - Nevladina organizacija za ljudska prava Hjuman rajts voč zatražila je u utorak od Grčke da odmah preduzme odlučne korake protiv "rastućeg talasa nasilja iz ksenofobičnih pobuda" koje se ne kažnjava.

Na konferenciji za štampu u Atini, HRW je objavio izveštaj pod nazivom "Mržnja na ulicama", sa svedočanstvima koja je 59 migranata i izbeglica iznelo od avgusta 2009. do maja 2012.

"Ksenofobično nasilje je široko rasprostranjeno, šokantno i opšte poznato, ali ne vidimo adekvatan odgovor države... nereagovanje policije je pravilo", a strah vlada medju populacijom koja je najčešće žrtva, kazala je Džudit Saderlend iz HRW-a.

BETA, 10.07.2012

Azilanti nisu kriminalci da bi bili zatvoreni

Ne možemo zaustaviti globalne migracije, niti bi izgradnja zidova i postavljanje žičanih ograda na granice Srbije bilo rješenje za suzbijanje ilegalnih migracija čak i kada bi to bilo prihvatljivo i moguće, kaže zaštitnik građana Saša Janković. On apeluje na vlasti da ne čekaju da se ovaj problem zaoštri, imajući u vidu da podaci ukazuju na sve veći broj migranata iz država Azije i Afrike koji na svom putu prema najrazvijenijim zemljama EU prolaze kroz Srbiju, već povećati kapacitete za prihvat onih koji ovdje zatraže azil.- Naravno da je neophodan novac za to, ali poznato mi je da EU ima na raspolaganju sredstva koja bi se mogla iskoristiti za to. Ovih dana smo u Beogradu imali skup na kojem smo razgovarali o ilegalnim migracijama - kaže Janković. On kaže da je, kao zaštitnik građana, zadužen i za strance koji dolaze u kontakt s vlastima Srbije a to otkriveni ilegalni migranti svakako jesu.- Ti ljudi nisu kriminalci da bi ih lišene slobode držali u nekakvim zatvorenim objektima, kampovima. Njihovo pravo na slobodu kretanja mora se poštovati. Svako ima pravo doći u Srbiju, zatraži azil pa i da ode iz naše zemlje. Tačno je da u nekim državama EU postoje restriktivni postupci, što je neprihvatljivo - objašnjava Janković. Njegovi suradnici zaduženi su i za obilaske centara za azil u Banji Koviljači i Bogovađi. Srbija planira otvoriti treći centar, ali odluka o lokaciji još nije donesena.- Centri za azil u Srbiji moraju biti odgovarajućeg kapaciteta i kvalitete smještaja kako ne bi narušavali kvalitetu života lokalnog stanovništva - ističe Janković.

 

Opširnije: Azilanti nisu kriminalci da bi bili zatvoreni

Traže azil u Srbiji i nestanu

Samo tokom prošle godine na makedonskoj granici otkriveno 10.000 migranata. - Sve aktuelniji pravac u EU preko Hrvatske. Srbija bi mogla biti pod manjim pritiskom nezakonitih migracija ako bi EU uspela uspostaviti efikasniju kontrolu granice između Grčke i Turske, gde je samo tokom prošle godine otkriveno oko 50.000 imigranata, a koliko ih je prošlo dalje može samo se nagađa. A, put prema najrazvijenijim državama EU vodi ih i preko Srbije.

- Graničnoj policiji kronično nedostaju ljudstvo i oprema, što naravno zavisi od mogućnosti države, ali za efikasno suprotstavljanje ilegalnim migracijama nije dovoljno samo da se granica čvrsto zatvori. Uostalom oni koji i uđu u države EU ili Srbiju odmah zatraže azil, pa lokalne vlasti moraju ih prihvate na određeni period i da odluče o njihovim zahtjevima. Malobrojni dobijaju azil, većina nastavi migracije dalje ka zemljama odredišta, odnosno bogatije zemlje EU, a jedan deo se i vraća u skladu sa sporazumima o readmisiji. Tu je reč o poštovanju ljudskih prava i evropskim standardima, a dugoročno rešenje problema ekonomskih migracija, mogla bi biti pomoć državama iz kojih dolazi najviše migranata i uvođenje brze i efikasne procedure povratka u zemlju porekla koja bi ih obeshrabrivala da polaze na takav put - kaže Mitar Đurašković, načelnik Odjela za suzbijanje prekograničnog kriminala i kriminalističko-obaveštajne poslove u Upravi granične policije MUP-a Srbije.

 

Opširnije: Traže azil u Srbiji i nestanu

Sve više ilegalnih migranata

Novosti, 13. jun 2012.

Navala azilanata, neki susedi traže način da se zaštite od naše granice. Ilegalnih migranata četiri puta više

NAVALA ilegalanih migranata koji prolaze kroz Srbiju na putu ka EU sve je veća.

Prema podacima Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, od januara do maja 486 osoba iz Afrike i Azije izrazilo je nameru zatražiti ovde azil. U istom razdoblju ranije, ovu nameru izrazilo je njih 579. U ostatku prošle godine, taj broj je povećan za oko 2.500!

Osim zvaničnih azilanata, policija je od početka godine otkrila i 500 ilegalnih migranata, dok ih je u 2011. ukupno bilo 800.

- Broj ilegalnih migranata, posebno iz severne Afrike, drastično raste, a policija otkrije tek mali broj. Većina se sigurno dokopa Mađarske. Procene su da je ilegalnih migranata u 2011. bilo najmanje četiri puta više nego tražilaca azila - kaže Radiš Đurović iz Centra.

Azil službeno traže samo oni koji putuju s decom, trudnicama, bolesnima, pa žele da "kupe" neko vreme da se odmore, ali i oni posle nastavljaju ka zapadnoj Europi. Dok su ovde, oni imaju pravo na smeštaj ili socijalnu pomoć ako nisu u kolektivnim centrima, na hranu, odeću, obuću, zdravstvenu zaštitu i slobodno kretanje.

Oko 85 posto tražitelja azila su muškarci i tradicionalno ih najviše ima iz Avganistana (250) i nešto manje iz Alžira (53) i Pakistana (33). Posle "arapskog proljeća" u porastu je, međutim, i broj Marokanaca, Tunišana i Sirijaca. Od 486 tražitelja azila 160 su deca.

Trend rasta i azilanata i ilegalnih migranata će se nastaviti, a na ovo će, po procenama Centra za pomoć azilantima, uticati teška kriza u Grčkoj. Naime, Afrikanci i Azijati su ranije ostajali u Grčkoj tražeći sezonske poslove, dok se sada tamo sve kraće zadržavaju. Oni sada iz Turske odmah produžavaju za našu zemlju, pa odatle dalje za Mađarsku.

- Ovi "udari" će biti još veći zbog eskalacije sukoba u Siriji (u Turskoj je već sada 20.000 izbeglih Sirijaca), a očekuje se eskalacija iu Avganistanu i Iranu - kaže Đurović.

Zato je Europska komisija predložila EP da zemlje članice dobiju mogućnost ponovnog zamrzavanja bezviznog režima na razdoblje od šest mjeseci do dve godine, kao i da im se omogući da zatvore granice na pet dana u slučaju migratornog pritiska.

U Centru ne veruju da će se ove mere EU odmah odraziti na Srbiju, već se pre može očekivati "postavljanje barijera" na tursko-grčkoj granici. U samoj Grčkoj u toku je izgradnja 30 deportacionih centara.

NAŠIH UPOLA MANJE, IDU U NJEMAČKA ZA prva dva meseca ove godine 1837 državljana Srbije tražilo je azil u Švicarskoj, Francuskoj, Belgiji i Nemačkoj. Najviše njih je zatražilo azil u Njemačkoj --1.096. Ali, podaci pokazuju da je ta cifra stavljena pod kontrolu i da ih je upola manje nego u isto razdoblju prošle godine.

Nedodirljivi i azilanti

U SUDARU RAZLIČITOSTI MOGUĆE JE PRIJATELJSTVO

"Politika", 2012/6/8

Film "Nedodirljivi", režija Olivije Nakaš i Eric Toledano, uloge: François Kluz i Omar Si, trajanje 92 minuta, proizvodnja Francuska, 2011.

Iz francuskog filma "Nedodirljivi"
Mnogo je razloga što je film "Nedodirljivi", Oliviera Nakaša i Erika Toledano, postao drugi francuski najgledaniji film svih vremena, što je zimus bio najveći hit u nemačkim i italijanskim kinima i što je još uvek broj jedan po gledanosti u Hrvatskoj i Sloveniji. Neki od njih su u sljedećem:

Pre svega reč je o prilično inteligentnoj komediji, rađenoj prema šarmantno duhovitoj, a istinitoj priči o snažnom prijateljstvu između dva čovjeka koji naizgled nemaju ama baš ništa zajedničko. Jedan je, naime, aristokrata-milioner koji je nakon teške nesreće sa padobranom ostao kvadriplegičar, zauvek okovan u invalidska kolica, a drugi je senegalski imigrant iz pariskog predgrađa nedavno pušten iz zatvora, a sada unajmljen da fizički pomaže, nosi, premešta i okreće svog unesrećenog poslodavca.

Dakle, ovde imamo prijateljstvo koje se rađa u sudaru dva različita sveta, dva suprotna svetonazora i klasne i rasne pripadnosti, što nije posebno originalna i inovativna filmska priča, ali kako je Nakaš i Toledano storija istinita, ono što se vidi u njihovim "nedodirljivima" dobija neku posebnu težinu, budi plemenita osjećanja i pozitivne misli i čini da se gledatelj dobro oseća.
Drugi razlog popularnosti ovog filma treba tražiti u njegovoj društvenoj aktuelnosti i još svežim sećanjima na buku i bes u pariskim predgrađima, na tekući sveeuropski šovinizam prema imigrantima, na aktuelno zalaganje pojedinih evropskih lidera za manju propusnost navodno inače otvorenih granica EU, ali i za što manji uticaj multikulturalnosti i što veći uticaj globalizirane uniformnosti ...
Sve to i još ponešto, odjekuje u pozadini glavnog toka ove filmske priče koja je sve osim politički korektna, što joj kao osobinu pripisuju oni koji u njoj ne vide ništa drugo do portret kulturološki osvešćenog belog Francuza u prosvjetiteljsko-pigmalionskoj misiji spram neobrazovanog crnog, afričkog imigranta. Zaista, nije stvar u tome, već u činjenici da su bogati beli invalid (Filip) sa aristokratskom vilom u najluksuznijem kvartu Pariza i njegov crni bolničar (Dris) iz tipičnog pariskog slama, po mnogo čemu istovetni. Uprkos očiglednoj bezrerspektivnosti i jednog i drugog, ova dva čoveka imaju istovetni odnos ljubavi prema životu i njegovim svakodnevnim izazovima, energije i adrenalina, istovetni smisao za gorko-slatki humor i politički nekorektne pošalice i urođeni osećaj za humanost. Oni jedan drugog savršeno nadopunjuju, jedan drugom otvaraju vidike i vraćaju snagu u trenucima kada ona posrće. Zato su se prepoznali, međusobno povezali i neraskidivo sprijateljili.
Iako film Nakaša i Toledano nije bez stereotipizacija, ponekad i klišea preuzetih iz popularnih američkih filmova, on je jedan od bolje, taktilnije i ironičnija sročenih filmova na rasnu temu. Redateljski stil je vidno rafiniran, Nakaš i Toledano se poigravaju melodramska obrascima ne upadajući u jeftin sentimentalizam i patetiku. Naraciju vode više hronološki, bez velikih dramskih obrta i sa povremenim cikličkim vraćanja na početnu scenu. Gradeći atmosferu filma dodatno pojačanog muzičkom podlogom italijanskog kompozitora i pijaniste Ludovika Einaudija i fotografijom Matjua Vadepijeda, oni širem gledalištu nude takozvani terapeutsko-eskapistički film u kojem se baš uživa.
I konačno, jedan od najjačih argumenata za opravdanje globalnog uspeha francuskog filma "Nedodirljivi", smješta se u izvanrednom glumačkom tandemu Fransoa Kluz (Filip) - Omar Si (Dris). Glumačka hemija koja postoji među njima čini odnos među likovima koje tumače krajnje uverljivim, a utelovljenje dve društveno-klasno-rasno oprečne osobe veoma upečatljivim ...
Gde god se film "Nedodirljivi" uselio u bioskope postajao bi pravi hit. Svugde, osim u Srbiji u kojoj se prikazuje već neko vreme, a rezultati gledanosti su takvi da se podvode pod - onako. Zašto? E, to je sada za neku drugu i dugu priču koju ću vam jednog dana možda i ispričati.
Dubravka Lakić

Azil u Srbiji, Cucić ističe 270 azilanata

Politika, 06.06.2012

U Srbiji boravi oko 270 azilanata. Priče o hiljadama azilanata su izmišljotina koja u migracijskim službama izaziva podozrenje, tvrdi Vladimir Cucić

Azil u Srbiji, do sada su dobili po jedan Somalijac, Iračanin i Kopt iz Egipta. Dokumenta Srbije dobili bi i atletičari iz Somalije, o kojima su mediji izveštavali kao budućim reprezentativcima nove balkanske domovine, ali su oni "otrčali" dalje na zapad. Naime, dok čekaju odluku vlasti, što je procedura koja traje nekoliko meseci, tražitelji azila u pravilu "nestanu" iz domaćih prihvatnih centara i ilegalno napustiti Srbiju. Svoju sreću, ipak, potraže u nekoj od bogatih država EU.

 

Opširnije: Azil u Srbiji, Cucić ističe 270 azilanata

Tražioci azila u Vrbici

"Politika", 2012/5/6

Azilanti u Vrbici

Odluka o otvaranju prihvatnog centra nije donesena, izričit je Vladimir Cucić, poverenik za izbeglice

U selu Vrbica kod Mladenovca meštani su organizirali blokadu puta zbog dolaska azilanata, koji bi trebali biti prebačeni iz Banje Koviljače u napuštenu kasarnu "Mala Vrbica", saopšteno je juče iz "SNP Naši" uz najavu da će doći do radikalizacije protesta ako sutrašnji sastanak sa gradonačelnikom Beograda Draganom Đilasom "ne bude urodio plodom".

Opširnije: Tražioci azila u Vrbici

Srbija peta po broju zahteva za azil u EU

Tanjug,02.06.2012

BRISEL - Građani Srbije su prošle godine bili na petom mestu po broju zahteva za azil u Evropskoj uniji, navodi se u najnovijem izveštaju Evrropske komisije.

U izveštaju o migracijama i azilantima koji je juče obelodanila komesarka za unutrašnje poslove Sesilija Malmsterm, blizu 14.000 građana Srbije zatražilo je azil u nekoj od zemalja EU tokom 2011. godine.

Opširnije: Srbija peta po broju zahteva za azil u EU

Migracioni profil Srbije

Predstavljen migracioni profil Srbije

Tanjug, 23.05.2012.

BEOGRAD - Migracioni profil Srbije za 2010. godinu i Priručnik o zaštiti ljudskih prava migranata koji su značajni za još bolje uređenje oblasti migracija, ali i nastavak evropskog puta države danas su predstavljeni u Beogradu.

Taj dokument i priručnik su rezultati projekta "Jačanje kapaciteta institucija Srbije nadležnih za upravljanje migracijama i integraciju povratnika" koji je finansirala EU iz pretpristupnih fondova.

Opširnije: Migracioni profil Srbije

Interkativne radionice sa ženama i decom iz centara za azilante i lokalne sredine

Kroz projekat Osnaživanje azilanata i lica koja su dobila azil za aktivniju socijalnu ulogu u lokalnim zajednicama, koji finansira Kooperativa holandskih fondacija za Centralnu i Istočnu Evropu preko Balkanskog fonda za lokalne inicijative (BCIF), APC od početka godine realizuje interaktivne radionice sa ženama i decom smeštenim u centrima za azilante u Banji Koviljači i Bogovađi. Jednom nedeljno žene iz Avganistana, Somalije i Eritreje imaju priliku da predstave jedne drugima svoju kulturu i običaje, svoje lične puteve i način života i saznaju kako je živeti u Srbiji i zemljama zapadne Evrope.

Opširnije: Interkativne radionice sa ženama i decom iz centara za azilante i lokalne sredine

SOLIDARNOST NE STANUJE OVDE

Protest u Mladenovcu protiv mogućeg dolaska azilanata

„Blic", 23.05.2012.

Centar Mladenovca bio je danas oko 15 sati blokiran traktorima, poljoprivrednim mašinama i automobilima, što je bio novi vid protesta nezadovoljnih meštana zbog mogućeg dolaska azilanata iz Banje Koviljače.

Protest je počeo je vožnjom iz Vrbice u 14 sati. Oko stotinak vozila učestvovalo je u njoj, a završena je ispred zgrade opštine.

Zamenik predsednika GO Mladenovac Dejan Čokić obratio se građanima, a oni su mu izneli svoje zahteve.

Nezadovoljni Mladenovčani predali su mu peticiju protiv dolaska azilanata koju je potpisalo više od pet i po hiljada građana.
Meštani Male Vrbice, Amerića, Koraćice i Rajkovca, koji već deset dana blokiraju prilaze kasarni u Maloj Vrbici, kažu sa žele da na ovaj način skrenu pažnju na to da je ovo problem svih građana Mladenovca.

Nasilni sukob rezultovao smrću jednog ilegalnog migranta

U ponedjeljak, 30. aprila u toku redovne posete ilegalnom naselju Džungla razgovarali smo sa nekim Pakistancima, kada su se oko 19.45 čuo neki zvuk poput svađe koji dolazi iz područja gde uglavnom zive Avganistanci (oko 300 m udaljen od mjesta gde su ziveli Pakistanci). Nismo obratili posebnu paznju na svađu jer smo čuli svađe nekoliko puta u prošlosti, a nakon nekoliko minuta zvuk je utihnuo i sve se činilo da će biti u redu kao i obično. Prošlo je nekoliko minuta i jedan momak koji je otišao da proveri šta se dešava se vratio i rekao nam da su se Pakistanci i Afganistanci sukobili (možda 20-ak osoba, a kako smo shvatili Pakistanci su napali Afganistance). Momak nije znao razloge zašto su se svađali i tukli, ali je rekao i drugim ljudima da bi trebalo otići što pre odatle jer postoji mogućnost da zbog svađe dođe policija. Poslušavši njega i drugi ljudi su napustili ilegalno naselje. Sami smo napravili mali krug oko Džungle da bi videli što se dogodilo i ako je policija stvarno je došla, ali nismo mogli naći nikoga. Nije bilo ni policije, ni ljudi. Samo sam naleteli na jednog somalijskog dječaka koji je bio uplašen jer je bio sam, pa smo čekali sa njim ne bi li se pojavio neko od ljudi koje zna. Kada se dečaku pojavio prijatelj otišli smo kućama. To mora da je bilo oko 22 sata.

Opširnije: Nasilni sukob rezultovao smrću jednog ilegalnog migranta

Ovde stanuje solidarnost

Film "Avr", režija Aki Kaurismaki, uloge: Andre Vilms, Kati Outinen, Jean-Pierre Darusen, blonden Miguel ... Trajanje 93 minuta, proizvodnja Finska / Francuska / Nemačka, 2011.

avr

Iz filma "Avr" Akija Kaurismakija

Humanistički, nepretenciozan, humoran i optimizmom obojen, mali a po značaju i aktuelnosti teme veliki film - takav je "Avr", poslednje filmsko delo finskog maga Akija Kaurismakija.

Opširnije: Ovde stanuje solidarnost

Raste broj migranata u Srbiji

Izvor: Večernje novosti

Beograd -Po broju azilanata Srbija je četvrta u svetu, ali alarmantno raste i broj migranata. Posle pritiska na granicu s Mađarskom, ilegalci idu i na među s Hrvatima.

Uključujući Kosovo, 21.200 građana Srbije tražilo je azil, mahom u EU. Ispred Srbije je samo Avganistan, Kina i Irak.
Ipak, kako tvrdi ministar policije Ivica Dačić, broj tražilaca azila (ne računajući Kosovo) pao je u odnosu na 2010. godinu sa 17.000 na 10.000.

Opširnije: Raste broj migranata u Srbiji

Liht: Sprečavanje imigracije bilo bi propast Evrope

Novinski list Politika, objavljeno: 13.03.2012.

Do 2050. godine Evropi će nedostajati 100 miliona radno sposobnih ljudi

Svi koji imaju trajno prebivalište na teritoriji jedne države treba da se uvažavaju kao njeni građani, da imaju jednaka prava pred zakonom kao i ostali, bez obzira na versku ili etničku pripadnost, ali s druge strane svoju religiju i kulturu ne smeju da koriste kao izgovor za kršenje zakona i pravnih normi zemlje u kojoj žive. Iskazano stanovište deo je izveštaja „Živeti zajedno", devetočlane grupe uglednih ličnosti, oformljene na inicijativu generalnog sekretara Saveta Evrope Torbjorna Jaglanda, kako bi se odgovorilo na izazove rastućeg širenja netolerancije i diskriminacije u Evropi. Grupu, čiji je član bila i Sonja Liht, predsednica Fonda za političku izuzetnost, predvodio je bivši ministar spoljnih poslova Nemačke Joška Fišer.

Opširnije: Liht: Sprečavanje imigracije bilo bi propast Evrope

Balkanski posetioci

theeconomistTražioci azila u Srbiji i Kosovu

1.Mart 2012, 16:43 T.J. | BANJA KOVILJAČA i PRIŠTINA
Ima nešto čudno u tome kada vidite Avganistance i Somalijce kako se spotiču u snegu na zapadu Srbije. Ništa manje egzotičan nije ni prizor državljana Konga i Obale Slonovače na Kosovu. Zapravo, oni su samo jedni od hiljada ilegalnih migranata koji protiču kroz zapadni Balkan u očajničkoj potrazi za boljim životom u prosperitetnijim državama Evropske Unije.

U novom izdanju Ekonomista izveštavam o ilegalnim prelazima desetina hiljada migranata preko grčko – turske granice. U prošlosti, mnogi od njih uspeli su da nađu posao u Grčkoj ili da obezbede lažna dokumenta kojima bi prešli u druge zemlje. Najčešće je praksa bila da se migranti u kamionima prokrijumčare do luka Patras i Igumenica i trajektima se zapute ka Italiji.

Opširnije: Balkanski posetioci

Mesto prelaska

theeconomistIlegalna imigracija
Potrebno je nekoliko minuta da se pređe reka Evros, glavna ulazna tačka za ilegalne migrante iz Azije u Evropu, ali to može biti zastrašujuće iskustvo. Na turskoj strani krijumčari ljudi mogu da budu naoružani. Zimi je reka brza i veoma hladna. Grupe koji plaćaju 300 evra (400 dolara) po osobi da bi prešle reku, noću se ukrcavaju u gumene čamce. Neke migrante hvata panika - posebno zbog toga što tek nekolicina ume da pliva.

Opširnije: Mesto prelaska

Antonio Gutereš: Svet izdaje ove ljude

Danas je u svetu raseljeno 43,7 miliona ljudi. "Zabrinjavajuće je što postoje pogrešne pretpostavke o kretanju izbeglica i obrascima međunarodne zaštite", kaže Antonio Gutereš, visoki komesar UN za izbeglice i prvi čovek UNHCR. "Strah od navodne poplave izbeglica u industrijalizovanim zemljama je mnogostruko preuveličan. U međuvremenu, najsiromašnije zemlje su te koje su prepuštene same sebi da izdrže taj teret."
A milioni ljudi širom sveta sve češće bivaju izbeglice dugi niz godina, poneki su u egzilu i po nekoliko decenija.
"Svet izdaje ove ljude, pušta ih da čekaju da prođe nestabilnost u njihovim zemljama, da stave svoje živote na čekanje na neodređeno vreme. Zemlje u razvoju ne mogu više same da podnose taj teret.
Industrijalizovani svet mora početi da se bavi ovom neravnotežom", navodi Gutereš. Zbog sve većeg priliva izbeglica, u procesu odobravanja azila sve više se koristi koncept sigurne treće zemlje, što Evropa već primenjuje, a koji deluje po sistemu "brigo moja, pređi na drugoga". To znači da se tražiocima azila odbija zahtev ukoliko su prošli kroz zemlju koja je po njih bezbedna a nisu u njoj zatražili azil, i automatski se tamo vraćaju, što je protivno konvenciji UN.
Radoš Đurović kaže da se mnogi takvi slučajevi nalaze pred Ustavnim sudom Srbije i od njegovog odgovora zavisi kako će se dalje odvijati priča o izdavanju azila.

Opširnije: Antonio Gutereš: Svet izdaje ove ljude

Surova cena ulaska u bolji svet

Autor: Vesela Laloš
Objavljeno u dnevnom listu "DANAS"02.03.2012.
Izbeglice iz Avganistana, Somalije, Pakistana, kojih je najviše, ali i iz Palestine, Irana i severnoafričkih zemalja već par godina opsedaju srpsko-mađarsku granicu u potrazi za boljim životom, a glavna usputna stanica im je postala upravo Subotica.

Opširnije: Surova cena ulaska u bolji svet

Vi ste ovde: Vesti