POMOZI IZBEGLICAMA

Da li voliš da pomažeš drugima u nevolji? Želiš da pružiš podršku ljudima koji beže od rata i nasilja, a koji su se na svom putu našli u Srbiji? Želiš da slobodno vreme koje imaš provedeš radeći nešto korisno i za sebe i za druge?

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) poziva sve koji žele pruže direktnu podršku tražiocima azila i migrantima, doprinesu stvaranju tolerantnog i otvorenog društva i suzbijanju predrasuda i ksenofobije da se priključe mreži APC/CZA volontera.

Volonter može biti svako ko je punoletan, ima vremena i želje da pomogne ljudima u nevolji i nema predrasuda prema ljudima drugih nacija, vera ili rasa.

Ukoliko imaš želju da pomogneš i vremena da se aktivno uključiš u redovne aktivnosti Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) kontaktiraj nas za više informacija.

OČEKUJEMO TE!

APC/CZA zajedno sa volonterima deli infoliflete i pomoć izbeglicama 19.08.2015.

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) zajedno sa grupom volontera redovno četiri do pet puta nedeljno nosi humanitarnu pomoć migrantima oko Autobuske stanice i Ekonomskog fakulteta. Pomoć se ogleda u sapunima, četkicama i pastama za zube, pelenama i higijeni za bebe, vlažnim maramicama, donjem vešu, peškirima, sredstvima za dezinfekciju i drugo. 

APC/CZA takođe migrantima deli infoliflete prevedene na arapski, farsi, engleski i francuski u kojima se nalaze instrukcije kako da dođu do centara za azil u Srbiji, cene autobuskog i taksi prevoza, korisni brojevi telefona kao i instrukcije kako da prijave ukoliko su zloupotrebljeni.

33

VIŠE FOTOGRAFIJA POGLEDAJTE U GALERIJI.

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila deli liflete izbeglima na železničkoj i autobuskoj stanici

IZVOR: B92   18.08.2015

Na kiši i hladnoći - sve više ljudi koji iz dana u dan, preko Preševa, Beograda i Kanjiže putuju do Evrope, traže i bržu reakciju nadležnih.

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA)  migrantima deli liflete sa osnovnim objašnjenjima šta koliko košta u Srbiji, gde su centri za azil, gde mogu da potraže pomoć i kome da se obrate.

Malo mleka i nadu u bolju budućnost, to je sve što u ovom trenutku ova majka može da da svom detetu. Njih dvoje, kao i desetine drugih, kišnu noć u Beogradu proveli su u jedinom skloništu koje imaju na autobuskoj stanici. Sa te iste stanice 3 autobusa u isto vreme kreću put Kanjiže, a u toku večeri biće ih još najmanje šest.

Ispred stanice radost donose oni koji razumeju patnju. Neophodan je sistemski prihvat ljudi, naročito u susret hladnom vremenu smatraju oni koji su svakodnevno uz migrante.

"Park nije rešenje. Ovo nije smeštaj. Prosto je potrebno napraviti, kao što je bilo kod nas za vreme poplava, neki hangar, koji bi se nalazio blizu, na obodima grada, negde gde bi ta pomoć bila fokusirana, gde bi postojala zdravstvena i socijalna pomoć i smeštaj za ove ljude jer ponavljam da oni ne mogu da budu u blatu, da budu u promrzlinama, prosto to je neuslovno za njih.", rekao je Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.

Ministarstvo unutrašnjih poslova radi sve kako migrantima koji uglavnom dolaze iz ratom zahvaćenih područja ne bi bila ugrožena prava i slobode poručio je ministar Nebojša Stefanović. Nema sumnje da država želi da pomogne, ali pitanje je koliko je spremna uoči sve većeg priliva ljudi i hladnog vremena.

Poverenica protiv netolerantnih ocena o migrantima

IZVOR: RTV Vojvodina   14.08.2015.

BEOGRAD - Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković pozvala je danas državne funkcionere da se u izjavama o migrantima koji prolaze kroz Srbiju uzdrže od ocena koje su paušalne, netolerantne i koje mogu uneti nepotrebnu uznemirenost kod građana i građanki.

"Najveći broj građana Srbije pokazuje veliku solidarnost i spremnost da pomogne migrantima, dobrim delom zato što i sami razumeju nesreću koja je ove ljude naterala da napuste svoje domove. Zato i nosioci javnih funkcija, na svim nivoima, u svojim izjavama moraju biti isto tako solidarni i tolerantni", navodi u saopštenju Janković, koja je takođe pozvala medije da u izveštavanju o migrantima poštuju novinarski kodeks.

brankica-jankovic-poverenica 660x330

Poverenica je najavila da će uskoro obići Preševo i Kanjižu, mesta na ulasku i izlasku iz zemlje gde je koncentracija migranata najveća, i izrazila očekivanje da će se uz pomoć država EU i međunarodnih organizacija uskoro naći održiva rešenja.

Volonteri nose pomoć migrantima u parkovima 10.08.2015.

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) redovno posećuje parkove oko Autobuske stanice i Ekonomskog fakulteta u Beogradu gde gotovo svakodnevno nosi pomoć migrantima koji se nalaze u nevolji. Timu se pridružilo i oko 30 volontera koji učestvuju u terenskim aktivnostima deljenja pomoći. 

01

VIŠE FOTOGRAFIJA POGLEDAJTE U GALERIJI.

Rasističke i diskriminišuće izjave političara iz Kanjiže, širenje straha i predrasuda, poziv na samopomoć

Predsednik Opštine Kanjiža Mihalj Bimbo: "Neka svi pogledaju šta su uradili ovi stranci koji ne poseduju najosnovnije elemente osnovne inteligencije i kulture... Sada je jasno da Srbija ne može da zaštiti građane i poreske obveznike Severne Bačke. Izgleda da sudbina Mađara i drugih nacionalnosti ne interesuje nadležne... U pravu je svaki stanovnik Kanjiže, Martonoša, Horgoša koji sa strahom izlazi na ulicu. Ovo ne možemo da trpimo dalje, moramo da se ujedinimo a građani treba da budu spremni za slučaj kada ćemo ih zamoliti da izraze nezadovoljstvo, bojim se da moramo uzeti u svoje ruke rešavanje ove nesretne situacije."

 

Zaposleni u beogradskim i međunarodnim kompanijama među volonterima u APC/CZA

Centru za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) prijavili su se volonteri zaposleni u brojnim domaćim i stranim firmama u Beogradu. Četvrtkom popodne ovi aktivisti će zajedno sa predstavnicima APC/CZA deliti pomoć migrantima oko Autobuske stanice u Beogradu i parku ispred Ekonomskog fakulteta.

APC/CZA poziva sve zainteresovane volontere da se prijave i učestvuju u pružanju pomoći izbeglicama.

13

VIŠE FOTOGRAFIJA POGLEDAJTE U GALERIJI.

Humanitarna pomoć migrantima oko Autobuske stanice 04.08.2015.

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) tokom redovnih akcije deljenja pomoći, zajedno sa timom volontera obilazi migrante oko Autobuske stanice i Ekonomskog fakulteta u Beogradu i nosi im sredstva za higijenu, vodu, pomoć za bebe. U posebno osetljivom položaju su brojne bebe, deca i žene koji spavaju u parku, bez adekvatnih hiigijenskih i zdravstvenih uslova.

APC/CZA poziva zainteresovane volontere da se priključe terenskom timu koji redovno nosi pomoć migrantima.

14

VIŠE FOTOGRAFIJA POGLEDAJTE U GALERIJI.

Građanska solidarnost nedovoljna za pomoć migrantima

IZVOR: RTS  07. avgust 2015. 

U Srbiju svakodnevno dolaze ljudi koje je neka tamošnja oluja oterala iz svojih domova na Bliskom Istoku. Iako im je naša zemlja usputna stanica na putu ka EU, ovde ih ima sve više a pomoć im je sve potrebnija. U toku je nekoliko humanitarnih akcija prikupljanja hrane, vode, odeće, ali čini se da to nije dovoljno. Pomoći nema za sve.

Beograd im je usputna stanica na neizvesnom putu ka Evropskoj uniji, a onima koji dane provode u parku neophodno je sve - hrana, odeća, sredstva za higijenu.

Beograd im je usputna stanica na neizvesnom putu ka Evropskoj uniji, a onima koji dane provode u parku neophodno je sve - hrana, odeća, sredstva za higijenu.

"Ovde sam tri dana. Nije bilo hrane, dobio sam samo jednu kafu sinoć", kaže jedan migrant. Drugi se pak žale zbog dece za koju nemaju mleka.

rts beograd

Poslednje dve nedelje dvadesetak volontera Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila APC/CZA obilazi izbegle.

"Mi ne možemo da damo hranu i piće svima, nego jednom malom delu ljudi, ali mislim da je pažnja i osećaj da je neko došao da ih poseti važnija od novca, hrane i toga što mi donosimo", kaže volonterka Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, Nikolina Bjelić.

Read more: Građanska solidarnost nedovoljna za pomoć migrantima

Asistiranje lekarima Hitne pomoći u parku oko Autobuske stanice u Beogradu

Terenski tim Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila tokom redovnih poseta migrantima okupljenim oko Autobuske stanice u Beogradu nailazi na potrebe za lekarskim asistencijama i dodatnim sredstvima za higijenu. APC/CZA sarađuje sa brojnim bolnicama i spcijalizovanim bolnicama za prihvat dece (Institut za majku i dete, Univerzitetska bolnica za decu u Tiršovoj i druge) tako što pruža pravnu i psihološku pomoć (informacije i prevodilačku podršku). Tokom terenske posete 31. jula, APC/CZA je asistirao zaposlenima u Hitnoj pomoći i lekarima na Urgentnom centru prilikom pomoći migrantu iz Avganistana kojeg je udario voz i Klinici za psihijatrijske bolesti "Laza Lazarević" prilikom pružanja pomoći osamnaestogodišnjem Avganistancu koji je nakon trauma izazvanim maltretiranjem krijumčara, imao psihotični napad praćen halucinacijama.

03

FOTOGRAFIJE MOŽETE POGLEDATI U GALERIJI.

APC/CZA terenski tim odnosi migrantima pomoć 31.07.2015.

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) u okviru intenzivnih uličnih akcija, 31.jula odneo je migrantima u okolini Autobuske stanice u Beogradu sapune, četkice i paste za zube, vlažne maramice, vodu, antiseptike, hanzaplaste, kreme za promene na koži usled višednevnog pešačenja i higijenu za bebe. 

Sve je više izbeglica iz Sirije, Avganistana, Iraka kojima je preko potrebna pomoć pre svega u higijeni.

01

VIŠE FOTOGRAFIJA SA ULIČNE AKCIJE 31. JULA POGLEDAJTE U GALERIJI.

Voda i higijena migrantima oko Autobuske stanice 29.07.2015.

Tim Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je sa volonterima 29.jula migrantima u okolini Autobuske stanice i u parku ispred Ekonomskog fakulteta nosio sredstva za higijenu - četkice, paste, sapune, vlažne maramice, bebi opremu, higijenske uloške i pelene, vodu i sokove, bonžitu, kao i sredstva protiv ujeda komaraca, stomačnog virusa i alergiskih reakcija.

APC/CZA apeluje da je potrebno još pomoći migrantima koji se nalaze u nevolji i u nedostatku osnovnih sredstava za higijenu i bez krova nad glavom.

02

VIŠE FOTOGRAFIJA MOŽETE POGLEDATI U GALERIJI FOTOGRAFIJA

APC/CZA POZIVA GRAĐANE DA SE PRIKLJUČE DELJENJU HUMANITARNE POMOĆI

Deljenje sredstava za higijenu migrantima oko Autobuske stanice 27.07.2015.

Tim Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je 27.jula 2015. godine u okviru vanrednih aktivnosti delio humanitarnu pomoć migrantima u okolini Autobuske stanice u Beogradu.
Deljena su sredstva za higijenu dece i odraslih, a šamponi, sapuni, ulošći, bebi pelene su samo jedan vid skromne pomoći velikom broju ljudi na stanicama u Beogradu.

08

VIŠE FOTOGRAFIJA MOŽETE POGLEDATI U GALERIJI.

Firma Nelt donirala humanitarnu pomoć za migrante

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je 28. jula primio donaciju koju je obezbedila firma Nelt.

nelt 01

Migrantima koji se nalaze u Beogradu ovom prilikom Nelt je obezbedio higijenska sredstva, čaše, vodu, slatkiše i osnovna medicinska sredstva , koja će im biti uručena tokom redovnih terenskih akcija koje APC/CZA sprovodi u okolini autobuske stanice.

nelt 02

nelt 03

VIŠE FOTOGRAFIJA POGLEDAJTE U GALERIJI

Ordinacija Holistic donirala medicinsku pomoć za migrante

Ordinacija opšte medicine Holistic donirala je 27. jula neophodna medicinska sredstva za ugrožene migrante koji borave u okolini autobuske stanice u Beogradu. Među doniranim artiklima nalaze se preko potrebni hanzaplasti, sredstva za dezinfekciju rana, kreme protiv oteklina i rana na nogama, kreme protiv ujeda insekata, lekovi protiv sunčanice i upale grla.

holistic

Terenski timovi Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila u svakodnevnim humanitarnim akcijama ova sredstva po potrebi dostavljaju migrantima.

noga 

Coca Cola donirala humanitarnu pomoć za migrante

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je 29. jula primio donaciju koju je Coca-Cola HBC Serbia uputila za ugrožene migrante koji se nalaze u Beogradu. Jednokratna humanitarna pomoć isporučena je u vidu vode i sokova, a deli se migrantima koji borave oko autobuske stanice kroz redovne akcije APC/CZA.

 07

 VIŠE FOTOGRAFIJA POGLEDAJTE U GALERIJI.

Pomoć migrantima oko Autobuske stanice 24.07.2015.

Tim Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je 24.jula migrantima u parku oko autobuske stanice podelio pomoć u odeći prikupljenu tokom humanitarne akcije kojoj su se odazvali brojni građani i kompanije.  

 

 19

Fotografije sa ulične akcije pogledajte u galeriji.

APC/CZA POZIVA GRAĐANE DA SE PRIKLJUČE VOLONTERIMA KOJI DISTRIBUIRAJU POMOĆ U PARKOVE.

Održane prve rаdiоnicе prеpоznаvаnja i sprеčаvаnja rоdnо zаsnоvаnоg nаsilја zа dеcu tražioce аzila

Prvi blok radionica prepoznavanja i sprečavanja rodno zasnovanog nasilja za decu tražioce azila održan je u Bogovađi 23. i 24. juna 2015. godine. Radionice realizuju edukatori Viktimološkog društva Srbije, partnera na projektu „Poboljšanje pristupa obrazovanju dece tražilaca azila u Srbiji i prevencija rodno zasnovanog nasilja" koji finansira Evropska unija.

Radionice imaju za cilj podizanje svesti kod dece tražilaca azila o različitim vrstama rodno zasnovanog nasilja, prepoznavanju i metodama prevencije, uzimajući u obzir specifične potrebe i položaj dece tražilaca azila koji proizilazi iz situacije u kojoj se oni nalaze. Posebna pažnja posvećena je suočavanju sa slučajevima rodno zasnovanog nasilje kojima deca tražioci azila mogu biti izložena.

RZnasilje

Sadržaj radionica zasnovan je na dugogodišnjem iskustvu eksperata Viktimološkog društva Srbije, kao i na saznanjima prikupljenim tokom istraživanja u okviru projekta „Poboljšanje pristupa obrazovanju dece tražilaca azila u Srbiji i prevencija rodno zasnovanog nasilja".

Na radionicama su učestvovala deca poreklom iz Sirije, Iraka i Somalije. Fotografije sa radionica možete pogledati u galeriji.

APC/CZA odnosi pomoć migrantima u parkove u Beogradu - 21. i 22. jul 2015.

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila počeo je da skoro svakodnevno odnosti pomoć azilantima i migrantima u okolini Autobuske stanice u Beogradu.

13

Veliki broj građana, organizacija i kompanija se odazvao i donirao pomoć u vodi, sredstvima za higijenu, lekovima i odeći koju članovi i volonteri APC/CZA odnose u parkove i daju direktno migrantima.

Više fotografija U GALERIJI.

Migrantima su sada najpotrebniji donji veš, peškiri, obuća i sredstva za higijenu.

APC/CZA POZIVA ZAINTERESOVANE VOLONTERE DA SE PRIJAVE I PRIKLJUČE TIMU KOJI POMOĆ ODNOSI U PARKOVE.

Reakcije povodom krize sa migrantima i izgradnje zida na srpsko-mađarskoj granici

IZVOR: B 92  14. jul 2015.

Premijer Srbije, Aleksandar Vučić, izjavio je 14. jula 2015. godine, komentarišući podizanje zida na granici s Mađarskom, da se Srbija ponaša pristojno i da ne želi da kvari odnose s tom zemljom. " Neki sebe ograđuju, a Srbiju ne ograđuju" rekao je Vučić novinarima upitan da komentariše početak podižanja ograde na srpsko-mađarskoj granici kako bi se sprečio ilegalni ulazak migranata. Vučić je rekao da je Srbija otvorena zemlja u koju je svako dobrodošao. "U Srbiji gotovo da nema granica. Srbija je sigurna zemlja i za Nemačku i za druge evropske zemlje - rekao je Vučić.

On je naveo da su migranti u Srbiji primljeni na najbolji način."Možete da se stidite uvek samo sopstvenih poteza, a ne možete da se stidite tuđih"rekao je Vučić dodajući da će sutra ili narednih dana posetiti Preševo gde će obići prihvatni centar za migrante u tom gradu.

"Uprkos otvaranju novog Prihvatnog centra u Preševu situacija sa migrantima je i dalje kritična" izjavila je Gordana Vukašin iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila APC/CZA.

Presevo i Goca

Read more: Reakcije povodom krize sa migrantima i izgradnje zida na srpsko-mađarskoj granici

Zbog gužve u Preševu, migrante prevoze u druge gradove

IZVOR: N 1 17. jul 2015.

Zbog velikih gužvi ispred prihvatnog centra u Preševu, migranti se upućuju u policijske stanice u drugim gradovima na jugu Srbije. Prva grupa, autobus od oko 50 njih, stigao je u policijsku stanicu Leskovac.

Na temperaturi preko 30 stepeni, u nedostatku vode i hrane za piće, čekajući u redu da dobiju potrebne papire za prolazak kroz zemlju, migranti padaju u nesvest, traže pomoć lekara i meštana.

Iza starog kioska u Preševu pronašli su hladovinu. Tu spavaju, jedu, presvlače pelene. U dvorištima zgrada, ispod automobila, ispred kuća čiji su vlasnici ostavili crevo sa vodom i sapun. Meštanka Preševa Sofija Betaši kaže da je cela situacija žalosna jer ne mogu da im pomognu a ne mogu više ni da gledaju. „Što smo imali dali smo ali više nemamo šta da im damo. I mi smo siromašni", kaže ona.

Imigranti

I Orhan iz Sirije pomagao je izbeglicama. Dve godine radio je za UNHCR. Sada je on izbeglica. „Da, takav je život. Ne mogu ništa da promenim".

Kaže da nedeljama dnevno hoda od pet do deset sati. „Ja sam mlad i mogu to da podnesem, ali su ovde deca i žene. Nekada veoma umorni i bez hrane jako dugo".

Porcije  hrane dobijaju u kampu, kao i dokument bez koga ne mogu legalno dalje, pa su nestrpljivi da uđu. Na suncu je naročito teško čekati.

U najizloženijem delu redu su ranci. Više stotina njih. Roditelji sa malom decom dolaze da mole policajce da ih puste unutra. Mesta, međutim, nema. Dok su van kampa, zavise od pomoći lokalnog stanovništva.

Hteo da zaradi na tuđoj muci: Suspendovan taksista koji je prevario azilante

IZVOR: Dnevno rs 16.jul 2015.

Jedana valjevski taksista suspendovan je zbog prevare grupe azilanata iz Srije kojima je vožnju do Bogovađe, kod Lajkovca, naplatio mimo važećeg cenovnika udruženja "Gradski taxi 014" čiji je član.

Kako su danas javili lokalni mediji, taj taksista je, umesto 1.500 dinara, vožnju dugu oko 30 kilometara naplatio 5.500 dinara, a u grupi azilanata iz Sirije bila su tri mladića i jedna žena. Taksista je suspendovan s posla na nedelju dana, a novac će biti vraćen azilantima.

"Naša politika je da se svi taksisti, koji na vožnju odlaze po pozivu preko našeg udruženja, moraju pridržavati jedinstvenog cenovnika uz uključen taksimetar. Stoga je i doneta odluka o suspenziji taksiste, koji je udruženju predao 4.000 dinara, koliko je više uzeo od azilanata, a njima će novac biti vraćen" rekao je Radio Patku predsednik udruženja Marko Damnjanović.

9103-azilanti-580x326

Read more: Hteo da zaradi na tuđoj muci: Suspendovan taksista koji je prevario azilante

ProCredit banka donirala pomoć za migrante

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je 17. jula potpisao ugovor sa ProCredit bankom koja je pokazala volju da pomogne tražiocima azila i drugim migrantima. 

pro 01

Na duži period, banka će dostavljati humanitarnu pomoć u vidu sredstava za higijenu, odeće i obuće koje će APC/CZA deliti migrantima oko autobuske stanice i drugim mestima gde se okupljaju.

pro 02

Prve fotografije ograde duž granice sa Srbijom

IZVOR: N1  16. jul 2015.

Kod mađarskog mesta Morahalom završava se probna ograda koja treba da zaustavi povećan broj migranata. Ograda je visoka tri metra umesto najavljenih četiri. Probna ograda će se sastojati iz tri dela, a za sada je moguće videti samo dva. Jedna verzija ograde je sa betonskim blokovima i metalnom žicom, a druga je sa metalnom konstrukcijom. Na njoj se mogu videti vrata kroz koja će prolaziti i ljudi i vozila.

Još nije poznato da li će se graditi i najavljena drvena ograda, budući da bi odluka o izboru tipa ograde, koja će biti dugačka 175 kilometara, mogla biti doneta već danas.

Read more: Prve fotografije ograde duž granice sa Srbijom

Može li „žica“ da spreči migracije

IZVOR: RTS  14.jul 2015.

Mađarska vojska je sredinom jula 2015. godine počela sa izgradnjom prvih 150 metara zida kako bi sprečila ulazak migranata, a vojsku na svojoj granici najavljuje i češki predsednik Miloš Zeman. Šta ove fizičke granice znače za građane Srbije, da li će migranti ostajati ovde i hoće li država morati da gradi nove prihvatne centre?

Vlasti u Mađarskoj počele su da postavljaju temelje za temeljno obezbeđenje granice. Kontroverzni zid vredan 21 milion evra trebalo bi da spreči slobodu kretanja migranata kroz Mađarsku ka Zapadnoj Evropi. Migrante to, kažu, neće sprečiti.

"Znam za zid, ali idemo iz Srbije u Mađarsku. To je problem za nas izbeglice, ali ćemo u narednih nekoliko dana otići u Mađarsku. Idem u Australiju preko Mađarske, Francuske, i Engleske", kaže jedan od migranata.

Read more: Može li „žica“ da spreči migracije

Zid sramote

Izvor: Danasrubrika Pravo

Svi oni koji su sumnjali da Mađarska neće graditi zid prema Srbiji, da će ustuknuti pred brojnim kritikama ove radikalne ideje sada su razuvereni. Parlament našeg severnog suseda nedavno je usvojio zakon kojim se pooštravaju pravila o azilu i pruža pravna osnova za podizanje ograde duž granice sa Srbijom, kako bi se sprečio priliv „ilegalnih migranata". Mađarski premijer Viktor Orban smatra da granice Mađarske moraju biti zaštićene svim sredstvima od talasa koji stižu preko Balkana i ostaje gluv na kritike Komisije i u Parlamentu EU da podizanje zidova znači krah evropske ideje, koja je rođena na rušenju, a ne dizanju ograda, i na upozorenja UN-a.

I dok evropski zvaničnici kritikuju potez Mađarske koji bi u krajnjoj meri spasavao zemlje Šengena, jer bi trebalo da oteža put desetina hiljada izbeglica iz Sirije, Iraka, Avganistana, da uđu u šengenski prostor, Srbija koju će zid pretvoriti u izbeglički logor i džep u kome će se zaglaviti hiljade ovih nesrećnih ljudi, pomirljivo ponavlja mantru o prijateljstvu sa Mađarskom, o odnosima između dve zemlje koji nikada nisu bili bolji (pa nam valjda zato dižu zid) o beskompromisnom ispunjenju svih svojih međunarodnih obaveza (?!). Gotovo je neverovatno da je naša država na ovakvu odluku mađarske vlade reagovala uvođenjem zajedničkih patrola sa njihovom policijom na granici sa Makedonijom.

Read more: Zid sramote

Priča migranata koji su doživjeli nesreću u Leskovcu

U nesreći u blizini Leskovca prevrnuo se kombi sa 54 ilegalna migranta, a većina stradalih je zbrinuta u srpskim bolnicama.

O sudbinama migranata koji na putu ka zapadnoj Evropi u sve većem broju prolaze kroz Balkan govori se sve više.

No, unatoč tome, oni najugroženiji, koji su doživjeli stravične nesreće, često ostaju nevidljivi.

Donosimo priču iz Specijalne bolnice za neurološka oboljenja i postraumatska stanja u Starom Slankamenu, šezdesetak kilometara od Beograda, gdje se na rehabilitaciji nalaze migranti koji su početkom godine u Srbiji doživjeli tešku saobraćajnu nesreću. Tim Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila APC/CZA pruža pravnu i psihosocijalnu pomoć ovim ljudima tokom njihovog oporavka i boravka u Srbiji.

Read more: Priča migranata koji su doživjeli nesreću u Leskovcu

Oko- Evropa i imigranti - Daleko od sunca

IZVOR: RTS Oko 16. jun 2015.

Oko sto hiljada imigranata prešlo je Mediteran samo 2015. godine bežeći od rata, bede, siromaštva.

Većina i dalje čeka pred vratima evropskih zemalja. Sve češće kao put ka EU biraju Srbiju, i to toliko često da je nedavno iz Mađarske stigla izjava da bi se, ako se priliv imigranata nastavi ovim tempom, mogla zatvoriti granica prema Srbiji. Evropske zemlje, u isto vreme, ne mogu da se slože kako da reše problem sa imigrantima koji stižu u sve većem broju.

oko magazin

Šta da čine i Evropa i Srbija, o tome govore Vladimir Petronijević, izvršni direktor Grupe 484, Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila i Zoran Ćirjaković, predavač na Fakultetu za medije i komunikaciju.

APC/CZA jača kapacitete Kancelarije za azil i drugih aktera u azilnom postupku za pravilno intervjuisanje tražilaca azila i COI istraživanje

Naša organizacija je uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Beogradu u prethodnih osam meseci realizovala projekat pod nazivom Poboljšanje zaštite tražilaca azila i poštovanja njihovih prava putem pravičnijeg azilnog postupka i unapređenog azilnog sistema, sa ciljem da ojača kapacitete Kancelarije za azil i drugih državnih aktera uključenih u azilni sistem Srbije u pogledu vođenja intervjua sa tražiocima azila, ophođenja prema ranjivim grupama i istraživanja informacija o zemljama porekla tražilaca azila i samim tim doprinese boljem funkcionisanju srpskog azilnog postupka, zaštiti tražilaca azila i poštovanju njihovih prava u Srbiji.

rsz img 1044

Trening u Beogradu

Sa tim ciljem, APC/CZA pravnika, psihologa i politikologa je sproveo brojne aktivnosti istraživanja i jačanja kapaciteta. Najpre su kroz dugogodišnju praksu i rad na terenu analizirane osobenosti prvostepenog postupka u Srbiji u pogledu intervjuisanja tražilaca azila, ophođenju prema ranjivim grupama i istraživanju informacija o zemljama porekla tražilaca azila, a zatim je obavljeno uporedno istraživanje azilnih sistema Holandije, Austrije i Belgije, kako bi se utvrdili izazovi i ograničenja i izvukli primeri iz dobre prakse koji mogu poslužiti unapređenju ovih oblasti u Srbiji.

Na osnovu sprovedenog istraživanja izrađen je Priručnik za pravilno intervjuisanje tražilaca azila i istraživanje informacija zemalja porekla, koji treba da posluži kao sredstvo direktnog unapređenja znanja državnih aktera uključenih u azilni sistem, kroz upotrebu na terenu i u procesu donošenja odluka, organizovanju treninga i stručnih praksi. Priručnik možete preuzeti ovde.

Read more: APC/CZA jača kapacitete Kancelarije za azil i drugih aktera u azilnom postupku za pravilno...

Od Islamske države beži uz pomoć dži-pi-esa

Izvor: Politika

Sudbina je htela da se Said (14), Hasan (22) i Husein (26) bežeći svako od svojih nevolja iz dalekih domovina sretnu baš u Beogradu, i to u centru za azil u Krnjači. Oni su samo trojica od više desetina hiljada migranata koji pešice ili krijumčarskim kanalima prelaze našu zemlju bežeći od ratnih stihija i bede u Siriji, Somaliji, Avganistanu, Iraku... I koji su poslednjih nedelja sve vidljiviji na ulicama Beograda.

U redakciju „Politike" juče popodne ušli su nasmejani, uprkos svim nevoljama sa kojima se suočavaju u poslednje vreme kao i neizvesnoj budućnosti. Sigurnost su im pružali i njihovi pratioci, članovi Centra za zaštitu i pomoć tražiocima koji su sa njima od trenutka kad su zatražili azil u Srbiji.

Said-Hasan-I-Husein-u-redakciji-Politike

Read more: Od Islamske države beži uz pomoć dži-pi-esa

Švedski ministar: Današnje izbeglice su novi Ibrahimovići

Izvor: Al Jazeera Balkans

Švedski ministar za migracije Morgan Johansson je govoreći o pitanju migracija izjavio da bi današnje izbjeglice u Švedskoj već sutra mogle biti novi Zlatani (Ibrahimovići) i vrlo uspješni ljudi, prenosi Anadolija.

"Samo 600.000 izbjeglica je stiglo u Evropsku uniju (EU). To može izgledati puno, ali koliko ljudi živi u EU? Negdje oko 500 miliona. To je kao kada bi jedna izbjeglica godišnje dobila azil na ostrvu koje ima 1.000 ljudi", rekao je švedski ministar.

Objasnio je da kriza u vezi sa migracijama ne bi trebala imati mnogo veze sa ciframa nego sa osjećajem zajedničke odgovornosti.

Korist od migracije

"Sve zemlje EU trebaju preuzeti odgovornost. Neke zemlje nude azil za 3.000 osoba tokom dvije godine dok Švedska to učini tokom dvije sedmice", rekao je Johansson.

Švedski ministar za lokalne medije je kazao kako je prilikom rasprava o izbjeglicama potrebno uzeti u obzir i koristi od migracija, a ne samo moguće probleme ili poteškoće.

"Regiji Vastra Gotaland nedavno je bilo potrebno oko 100 doktora. Kada su pogledali liste sa ljudskim kadrom vidjeli su da već imaju 31 doktora iz Sirije na raspolaganju", rekao je Johansson.

Naglasio je da je vrlo značajno integrisati obrazovane izbjeglice na tržište rada u Švedskoj kako bi doprinijeli napretku tamošnjeg društva.

"Svi smo ponosni na Zlatana Ibrahimovića. Moramo uvijek imati u vidu da oni koji sada dolaze u ovu zemlju mogu biti naši novi Zlatani i Loreeni", rekao je Johansson.

Agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), objavila je nedavno izvještaj u kojem zaključuje da je velika većina od 137.000 ljudi koji su preko Sredozemnog mora ušli u Evropu u prvih šest mjeseci 2015. godine bježala od rata, sukoba ili progona, zbog čega je ova mediteranska kriza prije svega izbjeglička kriza.

Trećina muškaraca, žena i djece koji su preko mora stigli u Italiju ili Grčku dolazi iz Sirije, za čije državljane se općenito smatra da imaju pravo na izbjeglički status ili druge oblike zaštite.

Druga i treća najčešća zemlja porijekla su Afganistan i Eritreja, za čije državljane se također većinom smatra da ispunjavaju uvjete za stjecanje izbjegličkog statusa.

 

Kampanja - Pogledajte ove ljude u oči bez diskriminacije

IZVOR: RTS  jun 2015.

I dok se Mađarska ovih dana užurbano sprema da podigne zid na granici sa Srbijom kako bi sprečila ulazak emigranata, Srbija tim istim emigrantima pomaže obezbeđujući  hranu, lekove i ostale neophodne stvari za preživljavanje. Poslednjih dana pored svakodnevnog izveštavanja novinara u vezi sa ovom temom, svedoci smo kampanje Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila čiji projekat "Podrška uživanju prava tražilaca azila bez diskriminacije" finansira Evropska unija, koje nas upoznaju sa problemom izbeglištva ali i pozivaju na pristojno i ljudsko ponašanje prema tražiocima azila. 

APC-CZA: Srbiji preti humanitarna kriza

IZVOR: TANJUG  27.jun 2015.

Srbija je kao tranzitna zemlja za migrante iz Sirije i Bliskog istoka postala poslednji štit evropskih zemalja, a ukoliko se njihov broj, pre svega tražilaca azila, ne smanji, našoj zemlji preti humanitrna kriza, upozorio je danas direktor Centra za zaštitu i pomoć azilantima Radoš Đurović.

Đurović je u izjavi za Tanjug ukazao da to nikako ne bi smelo da se dogodi, a pošto Srbija nije članica EU, potrebna joj je pomoć u rešavanju tog problema.

Odluku Mađarske o podizanju ograde duž granice sa našom zemljom, Đurović smatra neprihvatljivom i ističe da to neće zaustaviti priliv migranata.

Read more: APC-CZA: Srbiji preti humanitarna kriza

Talasanje - Da li se u Evropu vraća vreme podela i zidova?

IZVOR: RTS - Talasanje  22.jun 2015.

Kakve su moguće posledice odluke mađarske vlade da podigne četiri metra visoku ogradu? Od čega zavisi da li će se migranti doživljavati kao ljudi koji beže od ratova i bede ili kao kriminalci i uljezi?

Za "Talasanje" na Radio Beogradu su 22.juna 2015. godine govorili: Vladimir Petronijević (Grupa 484), Radoš Đurović (Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila APC/CZA), Milan Antonijević (YUKOM) i Nataša Jokić, dopisnica Radio Beograda iz Brisela.

Đurović: Srbija u teškom položaju nakon odluke Mađarske

Gostujući u Dnevniku N1 17.juna Radoš Đurović, izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) komentariše odluku Mađarske da duž granice sa Srbijom podigne ogradu, posledicama po Srbiju kao i izazovima i rizicima sa kojima će se migranti suočavati.

Đurović: Zid za azilante, novi problem za Srbiju

IZVOR: RTS  19.06.2015.

Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila kaže za RTS da zid koji Mađarska planira da podigne na granici sa Srbijom ne može da zaustavi migrante. Cene krijumčarenja će postati još više, a azilanti će potražiti alterantivne puteve koji vode ka Zapadnoj Evropi, ukazuje Đurović.

Radoš Đurović je, gostujući u Dnevniku RTS-a, rekao da ukoliko se podigne zid na mađarsko-srpskoj granici kriza sa nadolazećim migrantima može postati još veća.

Rados-Djurovic dnevnik RTS

 

Sve više azilanata će čekati da pređe granicu i sasvim je izvesno da će se izbeglice iz Iraka, Sirije i Avganistana sve duže zadržavati u našoj zemlji, ukazuje Đurović.

Napominje da će eventualni zid naterati migrante da do Mađarske stignu preko Hrvatske ili Rumunije, i podseća da dve najmlađe članice EU još uvek nisu punopravne članice šengena.

Đurović ponavlja da ova odluka Mađarske nije ni jasna ni efikasna, s obzirom na to da se azilanti mogu odlučiti, kako kaže, da ne prelaze preko zelene granice već da idu na granične prelaze gde zvanično mogu da zatraže azil.

Ističe da će naročito problematičan biti sve duži boravak azilanata u "ničijoj zemlji" i dodaje kako bi duža zadražavanja u graničnom pojasu mogla da dovedu do humanitarnih katastrofa.

Read more: Đurović: Zid za azilante, novi problem za Srbiju

Savetovanje migranata u okolini Subotice

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila je zajedno sa predstavnicima Istočno-evropske misije u Srbiji razgovarao sa migrantima u okolini Subotice. Migranti su informisani o azilnoj proceduri i pravima koja imaju tražioci azila.

Oko dvesta ljudi poreklom iz Paksitana, Avganistana, Sirije, Kameruna i Gvineje svakog dana boravi u improvizovanim naseljima u okolni Subotice.

24

Više fotografija se nalazi u galeriji.

Kampanja: Pogledajte ove ljude u oči, bez diskriminacije!

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je u okviru projekta "Podrška uživanju prava tražilaca azila bez diskriminacije" koji finansira Evropska unija, tokom maja i juna organizovao medijsku kampanju kroz bilborde i svetleće reklame po čitavom Beogradu. Cilj kampanje je širenje svesti o položaju tražilaca azila i skretanje pažnje na poštovanje njihovih prava u Srbiji bez diskriminacije. 

APC/CZA traži prekršajno nekažnjavanje ljudi koji su ušli u Srbiju i tražili azil, pravednije i potpunije sprovođenje zakona o azilu i zaštitu tražilaca azila od diskriminacije u Srbiji tražeći privremenu zaštitu za izbeglice iz Sirije i Iraka. Kampanja je počela zajedničkim apelom APC/CZA i hora "Viva Vox" koncertom u Areni a nastavila se kroz brojne bilborde i svetleće reklame koje je video veliki broj građana. 

kampanja 17

Redovnom prisutnošću na terenu, neposrednim kontaktom sa tražiocima azila, kao i brojnim aktivnostima u zajednicama u kojima borave tražioci azila, APC/CZA prati postojeću praksu i redovno izveštava stručnu i širu javnost o osetljivom položaju tražilaca azila i drugih migranata u Srbiji.

Više fotografija možete pogledati u U GALERIJI.

Azilni kutak u Tutinu - Rodne razlike u različitim kulturama

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je u saradnji sa NVO "Impuls", lokalnom gimnazijom, centrom za azil u Tutinu i Sandžačkim odborom za zaštitu ljudskih prava i sloboda organizovao radionicu u okviru azilnog kutka 31.marta 2015.godine. Učesnici radionice su bili maturanti gimnazije i mladi tražioci azila smešteni u centru za azil koji su ovom prilikom ugostili lokalne mlade. Tema radionice bile su rodne razlike i stereotipi o ulogama muškaraca i žena u okviru različitih kultura. Za neke od lokalnih mladih ovo je bio prvi susret sa tražiocima azila.

Radionica je realizovana u okviru projekta "Podrška uživanju prava tražilaca azila bez diskriminacije" koji realizuje Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) a koji finansira Evropska unija.

12

Javni konkurs za pravnika u Centru za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA)

CENTAR ZA ZAŠTITU I POMOĆ TRAŽIOCIMA AZILA / ASYLUM PROTECTION CENTER
11118 Beograd, Sime Igumanova 14

logo

Objavljuje:

KONKURS ZA PRAVNIKA ZA RAD NA POSLOVIMA IZ OBLASTI PRUŽANJA PRAVNE POMOĆI TRAŽIOCIMA AZILA I IZBEGLICAMA U REPUBLICI SRBIJI

I Uslovi:

1. Diplomirani pravnik;
2. Odlično poznavanje engleskog jezika;
3. Poznavanje rada na računaru (MS Office korisnički nivo);
4. Vozačka dozvola B kategorije (aktivni vozač).

II Kandidati koji se prijavljuju na konkurs, potrebno je da dostave svoju biografiju sa fotografijom, motivaciono pismo i preporuke o evenutalnoj ranijoj praksi u istoj ili sličnoj oblasti.

III Prijave se dostavljaju elektronskim putem na email adresu: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. sa naznakom "Za konkurs".

IV Rok za podnošenje prijave je 15. jun 2015. godine.

V Uz poštovanje svih prijava napominjemo da će biti kontaktirani samo kandidati koji uđu u uži izbor.

Raste broj azilanata, Austrija reaguje šatorima

IZVOR: Tanjug  15.05.2015.

Zbog ponovo drastično rastućeg broja azilanata Ministarstvo unutrašnjih poslova Austrije je sredinom maja 2015. godine pokrenulo vanredne mere - uspostavljanja šatorskog smeštaja.

Po prvi put nakon dužeg niza godina u Austriji će izbeglice ponovo biti smeštane u šatorima.

U pokrajinama Gornja Austrija i Salcburg, kako je saopšteno, biće uspostavljena tri šatorska smeštaja za izbeglice, a ujedno se otvara centar za proterivanje u Fordernbergu za smeštaj izbeglica, kao i reaktivira se jedan ispražnjeni prostor u Beču.

Situacija oko azilaata eskalirala je ove nedelje, pošto je od 11. do 13. maja 2015.godine austrijskim vlastima podneto oko 900 molbi za dobijanje azila, pretežno gradana iz Sirije i Avganistana.

Samo u ponedeljak 11.maja 2015. godine, kako je potvrdilo Ministrastvo unutrašnjih poslova Austrije, podneto je 314 zahteva, što je najveći broj u jednom danu od početka vođenja dnevne statistike 2006.godine.

Read more: Raste broj azilanata, Austrija reaguje šatorima

EU pokreće pomorsku operaciju na Mediteranu

Izvor: Tanjug  18.maj 2015.

Zemlje Evropske unije dogovorile su se 18. maja 2015. godine da u junu pokrenu pomorsku operaciju protiv krijumčara ljudi, odgovornih za priliv migranata preko Sredozemnog mora u Evropu, saopštila je šefica evropske diplomatije Federika Mogerini.

"Upravo je doneta odluka o pokretanju pomorske operacije, kako bi se razbio model poslovanja mreža krijumčara i trgovaca ljudima", izjavila je Mogerinijeva, posle sastanka ministara spoljnih poslova i odbrane EU.

Sedište nove pomorske misije protiv krijumčara migranata biće u Rimu, a predvodiće je italijanski admiral Enriko Kredendino, dodala je Mogerinijeva.

Najavljena ambiciozna operacija EU koja počinje u junu 2015. godine, predviđa slanje ratnih brodova i izviđačkih aviona do obale Libije čije vode su postale epicentar humanitarne katastrofe koja se poslednjih meseci našla pred vratima Evrope.

Plan EU takođe predviđa eventualno uništavanje krijumčarskih brodova pre nego što stignu do obala Evrope, iako to zahteva da Savet bezbednosti UN rezolucijom podrži tu vojnu akciju. Mogerinijeva je rekla da će pozitivna odluka ministara odbrane i spoljnih poslova EU na sastanku u Briselu pomoći da se UN navedu na akciju.

Video - APC/CZA i Viva Vox pozvali građane na humanost prema azilantima

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je zajedno sa Horom "Viva Vox" pozvao građane na humanost i razumevanje prema azilantima koji borave u Srbiji. Hor "Viva Vox" je 9. maja 2015.godine održao koncert u Beogradskoj Areni kojem je prisustvovalo preko 10 000 ljudi. Tom prilikom je uz pesmu "Afrika" benda Toto prikazan video materijal u kojem su učestvovali tražioci azila iz azilnog kampa u Krnjači, poreklom iz Gane i Somalije. Na ovaj način je skrenuta pažnja na životne priče tražilaca azila koji su napuštajući svoje zemlje, bežeći od rata a tražeći spas, privremeno utočište našli u Srbiji.



Ova akcija je deo kampanje koju sprovodi APC/CZA u okviru projekta "Podrška uživanju prava tražilaca azila bez diskriminacije" koji finansira Evropska unija.

Koncertu su prisustvovali sami tražioci azila koji su bili uključeni u snimanje spota koji je pratio izvođenje numere od strane Hora "Viva Vox".

Srbija mora da uzme u obzir veliki talas migracija

IZVOR: Tanjug 23.april 2015.

Srbija treba da uzme u obzir veliki talas migracija koji se dešava preko Mediterana, ali isto i preko Balkana, jer podaci od početka 2015. godine govore da je više od 9.000 ljudi zatražilo azil i ako se ovaj trend nastavi, do kraja godine imaćemo više od 30.000 ljudi koji će da zatraže azil u Srbiji, izjavio je 23.aprila 2015. godine za Tanjug izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, Radoš Đurović.

Đurović je rekao da ta brojka predstavlja samo jedan deo celokupnog broja migranata, imajući u vidu da se najveći broj njih i ne obraća našim organima i institucijama, već pokušava da svoj put nastavi dalje. "Moramo da znamo ko se nalazi u Srbiji, kakva im je zaštita potrebna, ljudi se moraju registrovati i moraju im se izdati lične isprave dok god se oni nalaze u Srbiji. Njihova namera da odu dalje ne sme da bude prepreka za nas da im obezbedimo zaštitu koju smo dužni, po Konvenciji o statusu izbeglica i po Ustavu, a to je da svakom ko beži od progona pružimo makar privremenu zaštitu", istakao je Đurović.

rados

Read more: Srbija mora da uzme u obzir veliki talas migracija

EU menja politiku prema izbeglicama?

IZVOR: Deutsche Welle 21. april 2015.

Šta će Evropska unija učiniti kako bi pomogla izbeglicama koje stižu preko Sredozemnog mora, umesto što nastoji da ih drži podalje od svojih obala? Nove mere su na pomolu.

Zašto je moralo da dođe do masovnog umiranja u Sredozemnom moru da bi Evropska unija počela da dela? - glasilo je pitanje jednog novinara upućeno opunomoćenici EU za spoljne poslove Federiki Mogerini. „Svi delimo osećaj frustracije", odgovorila je ona, „prečesto smo govorili da ovako nešto ne sme da se ponovi. Moramo stupiti pred javnost Evrope i odvažno odgovoriti na tragedije". Mogerinijeva je dodala da ne treba slediti zahteve populista koji žele da vrate izbeglice tamo odakle su došle: „Njihovo slanje natrag bi isto tako bilo ubijanje, samo na drugi način". No, ona se požalila i da je EU velika i komplikovana mašinerija, a „tako velikim aparatima je potrebno vreme dok se ne pokrenu."

Read more: EU menja politiku prema izbeglicama?

Radoš Đurović: Azilanti stižu i u Srbiju

IZVOR: Večernje novosti 21.april 2015.

Činjenica da je samo lane Mediteran preplovilo 218.000 migranata, postavila je ozbiljna pitanja za zapadna društva koja su njihov krajnji cilj, ali i zemlje tranzita, među kojima je i Srbija

Čini se da nikad snažniji talas migranata, praćen očajničkim begom od nasilja, rata i bede sa sve češćim tragičnim posledicama, kakva je smrt više od 700 izbeglica zatvorenih u dnu potonulog libijskog broda, nije zahvatio obale Evrope. Činjenica da je samo lane Mediteran preplovilo 218.000 migranata, postavila je ozbiljna pitanja za zapadna društva koja su njihov krajnji cilj, ali i zemlje tranzita, među kojima je i Srbija.

rados

Read more: Radoš Đurović: Azilanti stižu i u Srbiju

Akcioni plan EU za migracije u 10 tačaka

IZVOR: Evropska komisija 20.april 2015.

Na zajedničkom sastanku ministara unutrašnjih i spoljnih poslova Evropske unije, održanom u Luksemburgu 20.aprila 2015.godine komesar za migracije, unutrašnje poslove i državljanstvo Dimitris Avramopoulos je izneo plan u 10 tačaka o hitnim merama koje je potrebno preduzeti kao odgovor na krizu sa migrantima na Mediteranu. Plan je u potpunosti podržan od strane ministara unutrašnjih i spoljnih poslova Evropske unije.

Visoka predstavnica Evropske unije, Federika Mogherini i komesar Avramopoulos zajednički su izneli stav: " Moramo da pokažemo zajedničku spremnost Evropske unije da odgovori u situacijama kriza kao što je i uvek do sada bio slučaj. Situacija u Mediteranu nije nova ni prolazna kriza. Zbog toga će Komisija tokom maja 2015.godine izaći sa sveobuhvatnom Evropskom agendom o migracijama kako bi se adresirali strukturni problemi koji postoje. Akcioni plan u 10 tačaka, koji smo danas izneli je skup direktnih i konkretnih mera koje ćemo poduzeti kako bi se u što kraćem ublažila trenutna kriza. Sve te mere zahtevaju zajednički napor svih članica i institucija Evropke unije. Mi ćemo preneti ove predloge Evropskom savetu koji će se održati u četvrtak na vanrednoj sednici o situaciji u Mediteranu. To je zajednička odgovornost Evrope, svi moramo da radimo zajedno"

Deset tačaka:

• Obnavljanje i proširenje zajedničkih operacija na Mediteranu, Triton i Posejdon, kroz povećanje finansijskih i drugih sredstava. Proširenje delokruga operacija, kako bi se omogućilo da deluje na široj zoni unutar mandata FRONTEX-a

• Sistematski pristup hvatanja i uništavanja brodova koji koriste krijumčari za prevoz migranata.Pozitivni rezultati iz operacije Atlanta će biti korišteni u borbi protiv krijumčara u Mediteranu

• EUROPOL, FRONTEX, EASO i EUROJUST će redovno održavati sastanke kako bi se razmenjivale informacije o krijumčararskim mrežama, njihovim fondovima kao i kako bi se pomoglo u istrazi o krrijumčarima

• EASO će poslati dodatne timove za obradu zahteva za azil u Italiju i Grčku

• Države članice će osigurati uzimanje otisaka prstiju svih migranata

• Razmatranje opcija mehanizma za hitne raspodele

• Širi dobrovoljni pilot projekat o preseljenju unutar EU, povećavajući broj mesta za lica kojima je potrebna zaštita

• Uspostavljanje novog programa vraćanja migranata, kroz ubrzani povratak iregularnih migranata uz koordinaciju FRONTEX-a i zemalje na rubnim granicama Evrope

• Saradnja sa zemljama u okruženju Libije uz zajedničke napore Komisije i EEAC-a, ubrzavanje inicijativa u Nigeru

• Postavljanje Migracionih oficira za vezu (ILO) u ključnim trećim zemljama, prikupljanje informacija o migracionim tokovima i jačanje uloge delegacija EU

Izjava Evropske komisije povodom nesreće u Mediteranu

IZVOR: Evropska komisija 19.april 2015.

Evropska komisija izražava doboko ogorčenje povodom tragične nesreće u Mediteranu, u noći između 18. i 19. aprila, kada se oko 700 migarnata utopilo, ali takođe i one koja se desila pre par dana (12.aprila 2015.godine) kada se oko 400 migranata utopilo. Ova tragedija je realnost i stoga je potrebno što pre nešto preduzeti. U pitanju su ljudski životi i Evropska unija ima i moralnu i humanitarnu obavezu da nešto preduzme.

Evropska komisija se trenutno konsultuje sa zemljama članicama, evropskim agencijama i međunarodnim organizacijama sa ciljem stvaranja Evropske migracione strategije, koju će Evropska komisija usvojiti sredinom maja 2015. godine. Međutim, potrebno je preduzeti hitnu akciju sa ciljem da se spreče dalje nesreće i gubitak ljudskih života, kao i sveobuhvatan pristup upravljanja migracijama u svim aspektima.

Jedini način da se promeni trenutno stanje je da se sagleda celokupno stanje sa uzorcima migracija. Dok god postoje ratovi i teški životni uslovi u blizini evropskih granica ali i šire ljudi će nastavljati da traže bezbednost na obalama Evropske unije. Sve dok zemlje porekla tražilaca azila kao i tranzitne zemlje ne preduzmu akcije da spreče ova očajnička putovanja, ljudi će nastavljati da rizikuju svoje živote ovim opasnim putovanjima. Zbog toga će se veliki deo strategije biti rad sa  zemljama van EU. Zajednički sastanak ministara spoljnih i unutrašnjih poslova će biti organizovan pri završetku Evropske migracione strategije. Pitanje migracija je zajednička odgovornost svih 28 zemalja članica Evropske unije i od svih institucija se očekuje zajednički evropski odgovor na ovo pitanje.

Predsednik Evropske komisije, Žan Klod Junker, je ovlastio prvog podpredsednika Evropske komisije, Fransa Timermansa, Visoku predstavnicu EU, Federiku Mogerini i Dimitrisa Avramopulusa, kancelara za migracije EU, da zajednički rade na pripremi Evropske migracione strategije ali i na efikasnoj implementaciji svih do sada dostupnih instrumenata unutar EU po pitanju migracija.

Tragedija sa migrantima u Mediteranu: Potonuo brod sa 700 migranata

IZVOR: B 92  19.april 2015.

Kod obala Libije je u noći između 18. i 19. aprila 2015. godine potonuo brod koji je prevozio oko 700 migranata. Kako prenose svetske medijske agencije, pronađena su tela 24 osobe, dok je 28 spaseno. Brod je prevozio između 500 i 700 imigranata, a prevrnuo se u ponoć po lokalnom vremenu. Portparol italijanske obalske straže izjavio je da se brod prevrnuo oko 210 kilometara od Lampeduze i oko 27 kilometara od obale Libije.

Preživeli nagoveštavaju da je na brodu bilo više od 700 ljudi. Jedan od preživelih naveo je da se brod prevrnuo, kada je većina migranata prešla na jednu stranu, pošto im se približio trgovački brod, a oni su mislili da može da ih spase.

Portparolka agencije UN za izbeglice, Karlota Sami, izjavila je da za sada nije poznato koliko ima žrtava. Ako se potvrdi broj poginulih, to će biti jedna od najgorih nesreća, tokom višedecenijske krize migranata u južnom Mediteranu, a ukupan broj mrtvih od početka 2015. godine premašiće 1 500. "Bojimo se da je ovo tragedija zaista velikih razmera", izjavila je Karlota Sami.

Read more: Tragedija sa migrantima u Mediteranu: Potonuo brod sa 700 migranata

Država negira maltretiranje azilanata

IZVOR: DANAS 16.april 2015. godine

Od 1. septembra 2014. godine do 28. februara 2015.godine, u periodu najintenzivnije migracije stanovništva sa Kosova, policija Srbije je podnela krivične prijave protiv 489 osoba zbog nedozvoljenog prelaza državne granice i krijumčarenja ljudi, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova.

Od tog broja, njih devet je imalo prebivalište na Kosovu, a u istom periodu Sektor za unutrašnju kontrolu MUP-a Srbije je podneo pet krivičnih prijava protiv policijskih službenika zbog krivičnog dela primanja mita, od građana koji su na ilegalan način pokušali da pređu državnu granicu.

Ipak, prema američkoj nevladinoj organizaciji "Hjuman rajts voč" primanje mita nije najteži zločin koji pripadnici srpske policije čine prema ilegalnim migrantima koje zateknu u Srbiji. U izveštaju ove organizacije o stanju ljudskih prava u Srbiji, objavljenog 1.aprila 2015.godine istaknuto je da srpska policija vređa i zlostavlja tražioce azila i migrante. U izveštaju koji je rađen na bazi intervjua sa 81 tražiocem azila opisuju se nasilje, pretnje, vređanja kojima su bili izloženi.

E7792374-DE08-426F-B4E7-950A57A91246 mw1024 s n
                                                           Migranti u okolini Subotice

Read more: Država negira maltretiranje azilanata

Izveštaj HRW: Srpska policija zlostavlja migrante

IZVOR: AL JAZEERA 15.april 2015.

Prema saopštenju organizacije za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch od 14. aprila 2015. godine, srpska policija zlostavlja i maltretira tražioce azila i migranate u Srbiji.

U saopštenju objavljenom na internet stranici te organizacije, navodi se da je putem intervjua sa migrantima i tražiocima azila HRW došao do informacija o nasilnim napadima, pretnjama, uvredama, ucenama, odbijanju davanja tražene specijalne zaštite za decu bez pratnje odraslih, kao i grupna slanja migranata natrag u Makedoniju.

Pored toga, neke porodice i deca bez pratnje odraslih su izjavili da su odbijeni prilikom procesa registracije, te da spavaju napolju na velikoj hladnoći.

"Srpske vlasti bi trebale štititi tražioce azila i migrante, uključujući decu, koja beže od rata i progona, a ne da dopuštaju policiji da ih zlostavlja. Vlasti trebaju hitno sprečiti policiju da primenjuje zastrašivanje i zlostavljanje, te odgovorne za to pozvati na odgovornost", izjavila je istraživačica HRW-a, Emina Ćerimović.

HRW je od novembra 2014.godine do januara 2015. godine ispitao 81 tražioca azila i migranta, među kojima 18 dece, na više lokacija u Srbiji i Makedoniji.

Direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA), Radoš Đurović, je u izjavi za Al Jazeera Balkans istakao da APC/CZA na osnovu neposrednog rada na terenu ne raspolaže informacijama o sistemskom zlostavljanju tražilaca azila od strane srpske policije, već da se povremeno radi o pojedinačnim aktima pripadnika srpske policije koji treba da snose odgovornost.



CEO IZVEŠTAJ HRW MOŽETE POGLEDATI OVDE

Read more: Izveštaj HRW: Srpska policija zlostavlja migrante

Nacionalna Geografija se zahvalila APC/CZA na pomoći

IZVOR: NATIONAL GEOGRAPHIC Srbija mart 2015. godine 

Prilagođavanje ljubaznim osehom.

Redakcija National Geographic Srbija i autori zahvaljuju se Centru za zaštitu i pomoć tražiocima azila na nesebičnoj pomoći  pri realizaciji ove priče.

Muhamed (pseudonim), dvadesetsedmogodišnji vodoinstalater iz Sirije, stoji u hodniku Centra za smeštaj tražilaca azila u Banji Koviljači i puši, protivno pravilima kućnog reda. To je jedini propis koji krši tokom 25-dnevnog boravka u Srbiji, usputnoj stanici na dugom potovanju od Derizora, na istoku domovine, do Austrije.

Iako krvavi građanski rat u Siriji traje godinama, dok je Islamska država u međuvremenu doprla maltene do njegovog grada, Muhameda ja na beg primoralo tek granatiranje kuće. Čiji je to projektil bio, ne zna i nije mu važno. Bitno mu je da se dokupa mira, za koji je već dao celu ušteđevinu od 6.000 dolara, namenjenu ženidbi. Ništa drugo nije poneo. Sad je ostao bez novca, pa čeka pomoć rodbine sa regulisanim austrijskim dokumentima. Deluje bezbrižno, ali se noću budi u znoju, teške misli uspeva da raster samo duvanskim dimom. Tek ujutru stiže pomoć psihologa koji će ga podsetiti da je snažan, čim je dovde dospeo.

sajt

Read more: Nacionalna Geografija se zahvalila APC/CZA na pomoći

AJMEN - DIRLJIVA PRIČA O SPAJANJU PORODICE IZ IRAKA

IZVOR: VEČENJE NOVOSTI 28. 03. 2015. godine

Porodica Nedeljković iz Obrenovca predala bebu koju je čuvala godinu i po dana. Otac Firat poveo ga u Zapadnu Evropu. Evo ti dete. Čuvaj ga, kao što smo ga mi čuvali. I javi se!

Drhtao je glas Radošu Đuroviću dok je mladom Iračaninu Firatu pružao na beogradskom aerodromu šesnaestomesečnog dečaka. Uzeo je, nežno, malog Ajmena iz naručja uplakanih Aleksandra i Suzane Nedeljković i dao ga ocu. Ispunio je ono što je Firatu, izbeglici iz Iraka, imigrantu na putu ka Evropi sa trudnom suprugom, obećao kada su se prvi put sreli u novembru 2013. godine, na Institutu za neonatologiju u Beogradu.

Tog hladnog jesenjeg dana, Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pružanje pravne pomoći tražiocima azila, dobio je poziv iz Instituta sa porukom da je stigla tek rođena beba "imigrant". Došla je na svet u sedmom mesecu sa malim šansama da preživi. Majka je već bila izgubila dve bebe. Iscrpljena od pešačenja stazama, koje poznaju samo krijumčari ljudima, počela je da se porađa u Bugarskoj. Devet sati nosio je muž na leđima do Srbije. Porodila se, ali...

ajman 3

Više fotografija možete pogledati  u Galeriji

Read more: AJMEN - DIRLJIVA PRIČA O SPAJANJU PORODICE IZ IRAKA

Kombi pun migranata sleteo sa puta, 40 povređenih

IZVOR: RTS 24.02.2015.

U saobraćajnoj nesreći na putu kod Leskovca je povređeno 40 ljudi, od kojih 20 imaju teže povrede. Pet pacijenata ima prelome kičme, noge i ruke ili teške povrede abdomerna i kičmene moždine. Vozač kombija je pobegao sa mesta nesreće, i policija za njim traga. Nesreća se dogodila 24. februara 2015. godine oko 05.30 časova na deonici puta od Vrabovice ka Nišu, kod sela Donje Krajince, kada je sleteo kombi "Iveco" u kome je bilo prepuno emigranata.

Direktor leskovačke Opšte bolnice, Nebojša Dimitrijević, kaže da je na odeljenjima hirurgije i ortopedije zbrinuto više od 30 stranih državljana sa teškim i lakim povredama. Oni su, prema prvim informacijama, iz Nigerije, Bangladeša i Sirije.

Read more: Kombi pun migranata sleteo sa puta, 40 povređenih

U OŠ „Zaga Malivuk“ u Krnjači upisano šestoro dece

U OŠ „Zaga Malivuk" u beogradskom naselju Krnjača je 9. februara 2015. godine je u I, III, IV i VII razred upisano šestoro dece poreklom iz Avganistana. Da bi se učenici bolje upoznali sa svojim vršnjacima tom prilikom je organizovana i radionica na kojoj su kroz zabavu i druženje stari i novi učenici mogli da razmenjuju iskustva o školovanju u Avganistanu i Srbiji.

Ukljucivanje dece trazilaca azila u obrazovni sistem je deo aktivnosti koju Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) realizuje u okviru projekta "Poboljšanje pristupa obrazovanju dece tražilaca azila u Srbiji i prevencija rodno zasnovanog nasilja", a koji je finansijski podržan od strane Evropske unije.

Nemačka šalje policajce na srpsko-mađarsku granicu

ZVOR: RTS 12. 02.2015.

Iz Nemačke poslato 20 policajaca na granicu između Mađarske i Srbije, kako bi pomogli u dugoročnoj kontroli granice, usled porasta broja tražilaca azila koji idu u EU - posebno u Nemačku koja pruža značajna socijalna davanja.

Evropska unija beleži oštar porast broja kosovskih građana koji stižu do nje, posebno od kako je došlo do ublažavanja putnih propisa što im omogućava da stignu do granica Unije preko teritorije Srbije.

Jedan od zadataka 20 nemačkih policajaca je da odu odmah na mađarsko-srpsku granicu kako bi pomogli u dugoročnoj kontroli granice, saopštilo je nemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Read more: Nemačka šalje policajce na srpsko-mađarsku granicu

Zidom protiv migranata sa Kosova

IZVOR: B 92 05.02.2015.

Veliki broj ilegalnih migranata koji u Mađarsku dolaze s Kosova preko granice sa Srbijom mogao bi da bude rešen ogradom ispred pograničnog mesta Ašotaloma.

To je ideja gradonačelnika Lasla Toročkaja, koji smatra da bi na taj način mesto moglo da se odbrani od povećanog priliva azilanata.

Šume oko Ašotaloma postale su veoma popularno tranzitno mesto za migrante, uglavnom s Kosova, koji nastoje da dođu do Nemačke i drugih mesta u Zapadnoj Evropi.

Toročkaj je na svojoj stranici na Fejsbuku objavio da Mađarska, novcem iz evropskih fondova, treba da napravi ogradu kako bi zaštitila svoju granicu.

Prema njegovim rečima, na hiljade migranata, koji nisu državljani EU, svakodnevno ulazi u njegov grad. Većina traži azil, predaju se policiji, a zatim ih odvode u obližnji Segedin na dalji postupak.

Mađarske vlasti su saopštile da su samo od početka 2015. godine primile skoro 13 000 zahteva za azil, u odnosu na 43 000, koliko je bilo ukupno u 2014. godini.

Evropska unija beleži nagli porast broja kosovskih građana koji nelegalnim putem ulaze u zemlje ovog bloka, a najviše u Mađarsku, gde je u januaru 2015. godine čak 10 000 njih podnelo zahtev za azil, u poređenju sa 6 000, koliko ih je u toj zemlji tražilo azil tokom čitave 2013. godine.

Read more: Zidom protiv migranata sa Kosova

Melilja - afrički Eldorado

IZVOR: Večernje novosti 18.01.2015.

Melilja, zemlja obećana. Ka ovom komadiću španske teritorije, geografskoj čiodi na obali Maroka opasanoj nehumanim bedemima, svakodnevno streme stotine izgladnelih, obezglavljenih i beznadežnih Afrikanaca, tražeći spas i ostvarenje svojih snova, želja i životnih planova. Oko ove žice teku krv i suze, rastu inat i odlučnost, gube se iluzije i životi. Poneko i ostvari svoju nameru.

Nekada feničansko naselje, koje je pripadalo i Kartagini, bilo pod vlašću Rimljana, Vikinga, Vizantije, Vizogita i Mavara, a od 1497. godine u okviru teritorije Španije i pored protivljenja Maroka, danas je mnogima evropsko svetlo na kraju afričkog tunela.

Svega 12 kvadratnih kilometara opasano je trostrukim žičanim bedemom visokim sedam metara, čiji su vrhovi oštri kao žilet. U emigratsko meso zabadaju se do kostiju. Postavljanje ograde finansirala je Evropska unija, kojoj pokušaji afričkih izbeglica da ovuda prođu, predstavljaju veliki problem.

Ratni vihori, porast islamskog ekstremizma, džihad, etnički sukobi, izgladnelost, opšta beda i potpuni izostanak perspektive, mnoge Afrikance nagone da okušaju sreću, jedinu kartu na koju im je sudbina još dozvolila da zaigraju. Na put neizvesnosti, straha i nade kreću iz Čada, Nigerije, Gabona, Obale Slonovače, Sirije, Libije, Iraka, Malija, Sudana. Neki putuju nedeljama, neki mesecima, a ima onih čije putešestvije traje i po nekoliko godina!

Iscrpljeni i dehidrirani, bez prebijene pare, putuju od zemlje do zemlje, ilegalno prelaze granice, prose za komad hleba, probijaju se kroz pustinjske oluje i linije sukoba. Opljačkani, pretučeni, žene silovane. Oni imućniji plaćaju vodiče. Priča se, po glavi 3.000 evra. Razvila se prava "transportna" mafija.

Sve, na kraju, ipak čeka isti finalni zadatak. Zbirno mesto im je divlji kamp u šumi Mont Gurugu, na obližnjoj marokanskoj uzvišici iznad Melilje. Tu, šćućureni pod improvizovanim šatorskim krilima, čekaju zgodnu priliku. Nedelju, dve, ceo mesec. Onda, pod okriljem noći, kad prikupe snagu i čim im svevišnje sile daju znak, kreću u pohod.

Nekada ih je sto, nekada dvesta, nekad petsto. Razbiju se u grupice od po dvadesetak, da lakše nadmudre marokansku policiju. Na kilometar od ograde se ponovo okupe i prišunjaju što bliže cilju. A onda, uz gromoglasan kamerunski poklič "Boza!", kojim se priziva sloboda i koji je postao simbol svih afričkih mučenika u pohodu na Melilju, kreće juriš na autonomni grad i špansku enklavu.

Na izlizanim đonovima cipela, papuča ili između bosih nožnih prstiju, zakačene specijalno pripremljene kuke, da bi se lakše savladala ograda. Svi banu najednom, hvataju na prepad. Padaju, ponekad, i rekordi. Hvale se neki da su prepreku savladali za svega dva i po minuta.

Malo je onih što uspeju da prođu. Šest stotina pripadnika civilne garde čeka ih s druge strane, da ih u startu osujeti u traženju azila. Pljušte batine pendrekom i niski udarci. Hvataju ih kao ljudsku divljač, a onda, nogom u stražnjicu, prosleđuju nazad odakle su došli. Bune se udruženja za poštovanje ljudskih prava, ali uzalud.

Abdul na putu do Evropske unije

IZVOR: Politika  13.01.2015.

Napušten pogon ciglane sada je privremeni dom emigranata iz Sirije i Avganistana za koje je Subotica poslednja stepenica ka željenom cilju.

Prostor napuštene ciglane na istočnom izlazu iz Subotice novi je neformalni emigrantski kamp. Dugačke hale, sa nekadašnjim nišama za sušenje opeke, pretvorene su u katakombe u kojima, uz pomoć najlona, od zime i vetra pokušavaju da se zaštite ljudi koji su već mesecima na putu. Srbija nije njihovo odredište, ali je Subotica kao grad na granici sa Evropskom unijom poslednja stepenica do njihovog cilja.

Abdul-u-ciglani

Read more: Abdul na putu do Evropske unije

Ako Ajmen preživi čuvaj ga, ako umre sahrani ga

IZVOR: Večernje novosti  07.12.2015.

Radošu Đuroviću, pre godinu dana, irački par ostavio tek rođenu bebu. Dečak Ajmen u maminom stomaku stigao u Srbiju. Rođen dva meseca pre roka. Smešten kod hranitelja u Obrenovac, preživeo poplavu.

Vidim da si dobar čovek. Ostavljam ti dete. Ako preživi čuvaj mi ga, ako umre sahrani ga. Ja moram dalje", čujem prevodioca koji nadjačava glas tamnoputog mladog čoveka, a on me grozničavo gleda sa očajem i nadom pravo u oči, držeći me čvrsto za ramena, kao da se okačio o njih. Izbeglica je iz Iraka, imigrant na putu ka Evropi. Vidim ga prvi put, a zavetuje mi tek rođenu bebu. Kaže, dečaku je dao ime Ajmen. U šoku sam i pokušavam da odgovorim, ali čovek već trči prema žutom taksiju koji ga čeka. Osvrće se i sa istim onim pogledom ponavlja - čuvaj mi ga, javiću ti se!

Radoš Đurović, direktor Centra za pomoć i zaštitu tražilaca azila, kaže da nikada neće zaboraviti taj dan. Bio je kraj novembra. U Bogovađi azilanti spavaju po šumi, nema mesta u Centru. Meštani protestuju, nesrećni ljudi promrzli, traži se rešenje. Samo što se vratio, zovu iz Instituta za neonatologiju u Beogradu. Kažu, stigla tek rođena beba "imigrant". Ima vrlo male šanse da preživi.

bebac

Read more: Ako Ajmen preživi čuvaj ga, ako umre sahrani ga

Azilantske muke: Na unesrećenim ljudima skupljaju političke poene

IZVOR: BLIC   31.12.2014.

Nakon patnje koja ih je oterala iz otadžbine i golgote na putu, azilantske muke ne prestaju u Srbiji kao tranzitnoj zemlji na putu ka EU. Problemi nisu tih razmera, ali im dodatno zagorčavaju život.

Azilante u Srbiji čeka nedovršen azilni sistem, podozrivost i ksenofobija lokalnog stanovništva, politička instrumentalizacija njihovog problema, a planetarni problem sa ebolom dodatno je podigao gard prema njima. U oktobru 2014.godine  su meštani Male Vrbice kod Mladenovca danonoćno dežurali kako bi sprečili da se u ispražnjenu vojnu kasarnu usele azilanti..

..

Noć u šumama

Tokom prošle zime, nakon što su zakazali i MUP i Komesarijat za izbeglice, u okolini Bogovađe azilanti su noćivali po okolnim šumama, a stalne tenzije su i u Banji Koviljači, gde je otvoren prvi centar za azilante i gde su tenzije kulminirale pre tri godine u gotovo rasističku mobilizaciju lokalnog stanovništva koje je bojkotovalo škole i blokiralo puteve.

"Naše iskustvo sa terena govori o tome da građani u načelu nisu oni koji imaju predrasude i stereotipe koji bi ih doveli u konflikt sa tražiocima azila. Ono što je problem jeste neobaveštenost građana, stranci koje pre nisu gledali i problem sa smeštajem ovih ljudi. Kada su centri puni oni se skupljaju okolo, i to pravi tenzije, a to koriste lokalne partije" kaže Radoš Đurović, izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.

Read more: Azilantske muke: Na unesrećenim ljudima skupljaju političke poene

Subotica: Više od 60 imigranata prebačeno u prihvatne centre

IZVOR:   VEČERNJE NOVOSTI     06.01.2015.

Više od 60 migranata iz zemalja Bliskog i Dalekog istoka, koji su se skrivali u okolini napuštene ciglane u Subotici, zatražili su azil u našoj zemlji i prebačeni u neki od centara za azilante u zemlji.

Kako je Tanjugu izjavio član Gradskog veća zadužen za socijalna pitanja Milimir Vujadinović, subotička policija je danas, na pomenutoj lokaciji otkrila 32 migranta, među kojima i sedmoro dece.

Oni su nakon zatraženog azila, u partnerstvu s lokalnom samoupravom, prebačeni u centar u Banji Koviljači. Slična akcija, po njegovim rečima, sprovedena je i 29. decembra kada je 35 migranata, nakon otkrivanja i zatraženog azila, prebačena u prihvatni centar.

Veoma nam je drago što smo uspeli da spasemo sedmoro dece koja su bila sa njima. Nećemo dozvoliti da se bilo ko smrzne, bez obzira na sve”, rekao je Vujadinović, uz napomenu da lokalnoj samoupravi zakon dozvoljava da vrši obilazak, izveštava policiju i obezbeđuje eventualno prevoz do prihvatnih centara.

novosti

Read more: Subotica: Više od 60 imigranata prebačeno u prihvatne centre

APC/CZA Azilne priče u Danasu: Prošli život (Sijera Leone)

IZVOR: DANAS   29.12.2014.

San svake siromašne devojčice je da se obrazuje i uči, da ide u školu, i pre svega da ima mogućnost da bude dete. Retke imaju sreću da taj san pretvore u stvarnost. Većina nas vremenom prestane da se zanosi i izgubi snove.

Dan kada se rodio moj brat je za mene bio ispunjen i srećom i tugom. Radost zbog njegovog dolaska na svet je narušilo saznanje da više neću moći da idem u školu pošto su se kući troškovi povećali i da ću morati da radim. Znala sam da nemam izbora.

azilnep

Read more: APC/CZA Azilne priče u Danasu: Prošli život (Sijera Leone)

Završna izložba i humanitarni koncert benda sHpiritus mOvens

Kao finalni događaj u okviru projekta "Razmena pozitivnih iskustava u dijalogu između tražilaca azila i lokalnih građana" koji je podržala Švajcarska agencija za razvoj i saradnju a koji realizuju Kulturni centar "Hadži Ruvim" iz Lajkovca i Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila APC/CZA, u Kulturnom centru Grad postavljena je 23.decembra 2014.godine izložba fotografija sa aktivnosti koje su realizovane u Sjenici, Tutinu, Obrenovcu, Loznici i Beogradu.

Uz podršku Inicijative mladih za ljudska prava, APC/CZA je organizovao humanitarni koncert benda sHpiritus mOvens.

Građani su donosili humanitarnu pomoć za tražioce azila koja će tokom narednih dana biti odneta u centre za azil.

Više fotografija  sa humanitane izložbe možete pogledati OVDE

01

 

APC/CZA Azilne priče u Danasu: Izlazeća sunca ( Sirija)

IZVOR: DANAS   25.12.2014.

Noći su nekada trajale beskonačno dugo. Hladnoća i vlaga koja je dolazila iz zemlje su nam prodirale u kosti. Vremena za odmor nije bilo. Moralo je da se hoda, prelaze kilometri i kilometri. Nakon svakog sledećeg kilometra krila se granica. Na kraju bi do te granice i došli, ali trebalo je mnogo više vremena i mnogo više truda da bi se savladala nego što su nam govorili. Ipak, takva obećanja koja su nam agenti davali ulivala su neku suludu i nerealnu nadu, iako smo već iz iskustva znali da to verovatno nije istina.

Nemir koji sam konstantno osećao uspeo je da prodre još dublje od hladnoće i vlage. Kada je postojala mogućnost za san, on bi učinio svoje. Teški kapci bi se nakon neprospavane noći sručili preko očiju, ali san je teško dolazio. Bio sam kao u bunilu. Sećanja na sve ono kroz šta sam prošao su mi lebdela pred očima. Želeo sam da se sve što pre završi.

WP 20141225 003

Read more: APC/CZA Azilne priče u Danasu: Izlazeća sunca ( Sirija)

Humanitarni koncert benda sHpiritus mOvens i izložba fotografija

Kao finalni događaj u okviru projekta "Razmena pozitivnih iskustava u dijalogu između tražilaca azila i lokalnih građana" koji realizuju Kulturni centar "Hadži Ruvim" iz Lajkovca i Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila APC/CZA, u Kulturnom centru Grad postavljena je 23.decembra izložba fotografija sa aktivnosti koje su realizovane u Sjenici, Tutinu, Obrenovcu, Loznici i Beogradu.

Uz podršku Inicijative mladih za ljudska prava, APC/CZA je organizovao humanitarni koncert benda |sHpiritus mOvens|

Građani su donosili humanitarnu pomoć za tražioce azila koja će tokom narednih dana biti odneta u centre za azil.

Ostale fotografije možete pogledati OVDE

WP 20141223 016

APC/CZA Azilne priče u Danasu: Stari početak (Avganistan)

IZVOR: DANAS  23.12.2014.

Često ih sanjam. Sve one koje sam ostavio iza sebe i one koje su pre vremena ostavili mene. Voleo bih da su stvari bile drugačije, da nikada nisam morao da napuštam Avganistan, a pošto već jesam onda makar da smo svi zajedno. Ali nismo. Često se pitam da li sve moralo baš ovako da bude.

Odluka da odem iz Gaznija nije bila moja, otac je rekao da ne smem više da ostajem. Bili smo u dugovima i svakodnevno smo dobijali pretnje. Ja, kao najstariji sin u porodici, bio sam prvi na udaru. Povremena prebijanja nisu bila strana, ali dok se na njima završavalo značilo je da još imamo vremena. Pre definitivne odluke da krenem na put dobio sam takve batine da skoro mesec dana nisam mogao da ustanem iz kreveta. To je bila prelomna tačka. U dugove smo upali tokom prošle godine. Zadužili smo se kako bi mogli da otpatimo troškove lečenja majčine bolesti. U jednom momentu je izgedalo da se oporavlja i da će savladati opaku bolest koja je lomila, ali se onda preko noći sve promenilo. Stanje joj se pogoršalo i u kratkom roku je umrla. To je bila već druga smrt u porodici. Pre 7 godina je nastradao najstariji brat. Bol nakon majčine smrti nadmašila je sve boli koje sam osetio za svojih 14 godina. U meni je ostala praznina koju više ništa neće moći da popuni. Sa tom prazninom sam krenuo na put. Oprostio sam se od oca, sestre i najmlađeg brata. Nadao sam se da period razdvojenosti neće toliko dugo trajati i da ćemo se naći negde uz put, ali prošlo je već 7 meseci.

staripocetak

Read more: APC/CZA Azilne priče u Danasu: Stari početak (Avganistan)

Medjunarodni dan migranta

Obeležavamo dan migranata u trenutku u kome i naši ljudi i stranci iz zemalja pogođenih ratom i razaranjima traže spas i zaštitu u Evropi ali i u Srbiji. Niko od njih ne napušta svoj dom bez razloga. Sve više ljudi u našu zemlju dolaze, na žalost ne iz ekonomskih razloga, već usled rata i nasilja, iz straha po sopstveni život. Oni masovno traže azil u Srbiji, ali azilni sistem ne funkcioniše, nema zaštite, a ljudi bivaju prepušteni sami sebi. Čak ni za ljude iz Sirije, njih više od 8 000, nema sigurnosti, ličnih karata, fer postupka i konačne azilne zaštite u Srbiji. Preko 13 000 ljudi je u ovoj godini tražilo azil u Srbiji, a azil dobilo samo njih 5. Preko 2000 dece je tražilo azil a preko 1000 dece bez pratnje roditelja. Krijumčarenje nastavlja da funkcioniše, a niko ne uspeva da zaustavi migraciju u Evropu i kroz zemlje Balkana.

danmigranata

Read more: Medjunarodni dan migranta

APC/CZA Azilne priče u Danasu:Jedan od mnogih (Eritreja)

IZVOR:DANAS 15.12.2014.

Ne volim mnogo da pričam o svemu onome kroz šta sam prošao. Moja priča je jedna od mnogih, dok bol koju nosim sa sobom pripada samo meni. Teško mi je kada se prisećam toga, a još teže kada u očima drugih vidim sažaljenje.

Iako mnogi ljudi vole da igraju na tu kartu, ja nikada nisam bio jedan od njih. Na putu sam već sedam godina. Bio sam dete kada sam krenuo, a sada čovek koji je počeo da stvara svoju porodicu.

eritreja

Read more: APC/CZA Azilne priče u Danasu:Jedan od mnogih (Eritreja)

Talibani ubili 130 ljudi, mahom dece, napadači likvidirani

IZVOR: Tanjug 16.12.2014.

Naoružani talibani su 16.decembra 2014. godine u napadu na vojnu školu u Pešavaru, na severozapadu Pakistana, ubili više od 130 ljudi, uglavnom učenika, a pakistanske snage bezbednosti su posle osmočasovne akcije likvidirale sve napadače.

Prema najnovijim podacima, ranjene su najmanje 122 osobe, među kojima je najviše učenika.

Talibani su u školu upali rano jutros i počeli nasumično da pucaju na učenike, idući od učionice do učionice vojne škole. Na lice mesta su ubrzo stigli pripadnici pakistanske specijalne policije, koji su otvorili vatru na napadače, prenele si svetske agencije.

Talibani su saopštili da su u školu poslali šest naoružanih ljudi koji su na sebi imali pojaseve sa eksplozivom. Ekstremisti su uzeli kao taoce oko 500 učenika i profesora.

Read more: Talibani ubili 130 ljudi, mahom dece, napadači likvidirani

APC/CZA Azilne priče u Danasu:Otkucaji (Sirija)

IZVOR: DANAS 14.12.2014.

Minuti, sati, sve godine koje smo proživeli... baš sve staje u taj momenat kada gledate smrti u lice. Često sam razmišljala o tom momentu. Kada se svet oko vas ruši i nestaje, ljudi oko vas gube živote, zapitate se otkud to da ste vi još tu gde jeste, kako to da još uvek niste nepovratno nestali sa lica zemlje. Iščekivanje najteže pada.

Međutim, taj momenat se pre ili kasnije uvek desi. Neki ga, poput mene, iskuse i više puta u životu. Nakon toga pomislite da ste jači i spremniji za nova iskušenja u životu, ali sve je to samo zabluda.

sirija

Read more: APC/CZA Azilne priče u Danasu:Otkucaji (Sirija)

APC/CZA Azilne priče u Danasu: Sitni koraci, veliki snovi

Izvor: Danas  10.12.2014.

Mnogo života sam živeo, mnogo toga proživeo. Za tri meseca ću da napunim 18 godina i često se zapitam da li je sve moralo baš tako da bude. Želim da verujem da jeste, koliko god da mi je bilo teško i iako sam mnogo puta želeo da odustanem od svega.

imao sam 15 godina kada sam napustio Obalu Slonovače. Nisam imao pojma gde idem, prvi put sam se našao van zemlje. Osećao sam se izgubljeno, prepušten slučaju i dobroj volji stranaca koje sam sretao uz put.

somalija

Read more: APC/CZA Azilne priče u Danasu: Sitni koraci, veliki snovi

Primer dobre saradnje na lokalu

Suzana Janković, direktorka Kulturnog centra "Hadži Ruvim", govori o saradnji i zajedničkim programima koje Kulturni centar sprovodi sa Centrom za zaštitu i pomoć tražiocima azila.

Privremeni azil jedino rešenje za izbegle

IZVOR: Tanjug; B 92   08.12.2014.

Apelujemo na državu da pod hitno postupi prema Zakonu o azilu i dodeli privremeni azil u trajanju do jedne godine svim ljudima koji su azil tražili i koji se nalaze trenutno u Srbiji.

Kako u našu zemlju nikada do sada nije ušao veći broj ljudi koji beže od rata i progona u zemljama Azije i Afrike (do 1. decembra od početka godine 13 052 ljudi, od čega najveći broj iz Sirije), a da naša država nije u stanju da se izbori sa ovim problemom i reguliše njihov status, uskoro ćemo se naći pred ozbiljnim humanitarnim, ali ne samo humanitarnim problemom.

Razlozli za ovu situaciju su odsustvo tehničkih i ljudskih kapaciteta Odseka za azil, stručnih kadrova, opreme, volje. Sistem azila ne funkcioniše u Srbiji. Srbija nije u stanju da sprovede azilne postupke i donese odluke o azilu.

Od 11 000 tražilaca azila do 1. novembra samo četvoro ljudi je dobilo azil, a Odsek za azil je podneo zahteve za azil za samo njih 309, izdato je svega 435 ličnih azilnih karti, a urađeno svega 11 saslušanja. Tako izbegli žive u sivoj zoni, prepušteni sami sebi. Kako se vreme pogoršava njihovi životi biće još više ugrožen čemu je primer i trenutna situacija u Subotici gde se za vikend oko 70 ljudi, neki sa sve decom čak i bebama promrzli nalaze u okolini grada i napuštenim fabrikama i barakama.
logo

Read more: Privremeni azil jedino rešenje za izbegle

APC/CZA Azilne priče u Danasu: Rad na silu (Avganistan)

IZVOR: DANAS  04.12.2014.

Rođen sam u Kabulu i tu sam proveo prvih 15 godina života, a onda sam rešio da napustim sve. Nisam mogao više da trpim. Ljudi su iz Avganistana bežali zbog rata i bombi, talibana, a ja sam ostajao. Preživljavao sve to, i sada bežim od onoga bez koga ni mene ne bi bilo na ovom svetu.

Dugo mi je trebalo da se odlučim na taj korak. Već 2 puta sam i pokušao da pobegnem, ali bi svaki put saznao za moje namere i pretukao bi me toliko da narednih par dana nisam mogao da ustajem iz kreveta. Ni starija braća nisu imala više sreće, ali sam nekako uvek ja izvlačio najdeblji kraj. Majka je ćutala, nije smela da se meša. Kada nije bio tu pomagala bi mi da završim sve što je trebalo toga dana.

azilnepriceAV

Read more: APC/CZA Azilne priče u Danasu: Rad na silu (Avganistan)

APC/CZA Azilne priče u Danasu: Sloboda govora (Sirija)

IZVOR: DANAS  03.12.2014.

Nisam se školovao da budem novinar. Nikada nisam ni pomišljao da bih mogao to da budem. Živeo sam u jednom malom ruralnom mestu blizu Alepa u Siriji. Naše mesto se pridružilo pokretu otpora pre samog Alepa i ja sam se silom prilika uvukao u sve to.

Jedan prijatelj mi je ponudio da povremeno, kad sam u prilici šaljem reportaže o dešavanjima u mom području. To nije bilo teško jer je dešavanja bilo napretek. Ljudi su ginuli na sve strane, a ja sam to beležio. Porodice su gubile svoje sinove i kćeri, deca roditelje... u nekim momentima je izgledalo da je došao sudnji dan. Nisam mogao više da spavam, proganjale su me slike svakodnevnog užasa. Pogledi koji se gase.

azilnepr

Read more: APC/CZA Azilne priče u Danasu: Sloboda govora (Sirija)

Završen kamp mladih azilanata i tinejdžera iz Srbije

IZVOR: TANJUG 30.11.2014.

Kamp mladih azilanata i učenika iz Srbije čiji je cilj razbijanje predrasuda kod mladih o tražiocima azila završen je 30.novembra 2014. godine u Krnjači prezentacijom aktivnosti odrzanih na kampu i koncertom gudačkog kvarteta Manojlović.

U rad zajedničkog kampa bili su uključeni učenici iz Beograda, Banje Koviljače, Loznice, Obrenovca, Tutina i Sjenice u kojima se i nalaze centri za azilante, kao i imigranati iz Sirije, Sijera Leonea i Eritreje.

"Ovo je prvi put da pokušamo da spojimo naše mlade građane i tražioce azila i želimo da borbu protiv predrasuda i ksenofobije počnemo u osnovnim i srednjim školama da bismo uspostavili most između domaće dece i dece azilanata da bi oni mogli kroz neposredna poznanstva i razmenu iskustava da doprinesu boljem razumevanju ovog fenomena kod nas", istakao je izvrsni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović u izjavi Tanjugu.

kamp

Read more: Završen kamp mladih azilanata i tinejdžera iz Srbije

APC/CZA Azilne priče u Danasu: SLOMLJENI DUH

IZVOR: DANAS   02.12.2014.

Oduvek sam imala istaknut sportski duh. Valjda sam se zato i bavila odbojkom, nekada davno, u nekom prošlom životu. Nikako nisam volela da gubim. Svaki put kada bismo izgubile utakmicu, ćutala bih danima. Možda mi zbog svega toga toliko teško pada što nakon 4 godine puta i dalje tumaram. Ponekad, čini mi se i bez cilja. Više se i ne sećam kada sam tačno krenula iz Obale Slonovače. Na kraju krajeva, nije ni bitno. Ono što je bitno jeste da još uvek nisam pronašla parče neba pod kojim bih mogla da se skrasim.

obalaslonovace

Read more: APC/CZA Azilne priče u Danasu: SLOMLJENI DUH

Sprečiti diskriminaciju prema migrantima

IZVOR: DANAS  01.12.2014.

Od početka 2014.godine više od 11 000 ljudi je tražilo azil u Srbiji. Najviše ih je iz Sirije, njih 6 478. Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila kaže za Danas da nema govora o tome da se radi o lažnim azilantima, već je reč je o izbeglima iz Sirije koje beže od rata, terorista i nasilja.

" Mi nismo u stanju da odgovorimo na ovu vrstu izazova u vezi sa migracijama jer Odsek za azil i azilni sistem ne funkcioniše. Proglašavamo izbeglice lažnim azilantima, organizujemo proteste, širimo strah od ebole i terorizma, pričamo da ovi ljudi šire kriminalitet. Ako bismo im dali pravo da podnesu azilni zahtev i da brzo sprovedemo azilni postupak, onda bismo mogli da pričamo o tome da li je neko lažni azilant ili nije. Ovako to nije slučaj" naglašava Đurović. On dodaje da je za prvih osam meseci 2014.godine Odsek za azil, od 6 974 azilanata, sproveo samo devet intervjua, dao svega 380 ličnih karti a dozvolio da se podnese samo 211 zahteva za azil.

"Kada izdate 380 ličnih karata, to znači da je svega četiri odsto azilanata dobilo ličnu kartu. Kada omogućite da se podnese 211 zahteva za azil, to znači da je za svega pet odsto njih pokrenut azilni postupak. Preostalima je uskraćeno pravo na ličnu ispravu, pravo da postupak uopšte pokrenu iako se oni sami javljaju u policiju i izražavaju nameru da traže azil" ukazuje Đurović. Samim tim, njima je otežano da ostvare pravo na zdravstvenu zaštitu, jer nemaju azilnu legitimaciju, a bez isprava ne mogu slobodno da se kreću. „Nema propisa koji bi predvideli i uredili integraciju, pa ni oni koji azil i dobiju ne mogu da opstanu i integrišu se kod nas", ističe Đurović.

Za sedam godina postojanja azilnog sistema u Srbiji, Odsek za azil je dodelio svega 17 azila od ukupno 22 613 ljudi koji su zatražili azil u našoj zemlji.

01-rados-djurovic

Read more: Sprečiti diskriminaciju prema migrantima

Kazne za lažne imigrante

IZVOR: B92 28.11.2014.

Ministar unutrašnjih poslova, Ivica Dačić, je najavio uvođenje novog krivičnog dela za organizovanje i pomaganje ilegalnih migracija.

Time bi se kažnjavali organizatori putovanja, prevoznici i oni koji podstiču ljude da traže azil dajući im lažne nade i obećanja.

On je objasnio da će se izmenama zakona tražiti mogućnost da onima koji ugroze bezvizni režim bude oduzet pasoš na period od jedne do dve godine, ali da će o tome biti konsultovani i predstavnici EU.

Dačić je najavio da MUP planira da sačini posebnu bazu podataka ilegalnih emigranata u koju bi samo policija imala uvid.

azilanti-vo-avtobus

Read more: Kazne za lažne imigrante

APC/CZA Azilne priče u Danasu: Koliko još? (Sirija)

IZVOR: DANAS 01.12.2014.

Upravo to pitanje mi se već godinama prolama kroz misli. Ali odgovor na njega još uvek tražim. Svaki put kada pomislim da ne može gore, desi se nešto što uruši sve moje nade i stremljenja.

Prvi put sam napustio Homs 2011. godine. Tada sam imao 16 godina. Nisam želeo da idem, ali otac je insistirao da majka, sestre i ja pređemo u Latakiju kod strica. Mnogi moji drugari su se priključili protestantima, dok sam se ja osećao kao izdajica. U tom trenutku nisam imao izbora i uradio sam ono što se od mene tražilo.

Fizički sam bio u Letakiji, išao u školu i sticao nove prijatelje, ali mislima sam ostao u Homsu. Informacije koje smo dobijali o ocu i ostaloj rodbini koja se nije povukla su bile sve oskudnije. Ponekad bi prošlo i po tri meseca bez ikakvih vesti. Slušali smo o sukobima, borbi između vojske i pobunjenika, gubili svu nadu, pa je opet gajili. Kad god bi se otac javio, taj dan bi za nas bio poput nekog praznika. Majka i stric su ga ubeđivali da dođe, ali nije mogao. Bio je lekar i osećao je dužnost da bude uz ljude sa kojima je proveo ceo život. U maju 2013. godine smo dobili vest o njegovoj smrti. Bili smo očajni. Tada sam već imao punih 18 godina i nisam više mogao da čekam. Rešio sam da se vratim. Majka čitave nedelje pred moj odlazak nije želela da razgovara sa mnom, sestre su plakale. Stric je pokušavao da me urazumi, iako je znao da nema svrhe.

WP 20141201 001

Read more: APC/CZA Azilne priče u Danasu: Koliko još? (Sirija)

Azilanti na Balkanu

Izvor: Al Jazeera 22.11.2014.

U potrazi za sigurnim životom sve veći broj tražilaca azila pristiže na Balkan. O azilantima koji dolaze, teškoćama sa kojima se suočavaju i  nedostacima sistema azila  za Al Jazeeru govori Radoš Đurović, izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila APC/CZA.

APC/CZA Azilne priče u Danasu: Nečije dete (Iran)

IZVOR: Danas  26.11.2014.

Kada kažem ljudima da sam uspeo da stignem do Nemačke i dobrovoljno se vratio nazad svi me gledaju sa upitnim pogledima. Ponekad me i samog uhvati neki mučan osećaj kada krenem da razmišljam o tome jer znam šta me sve čeka, ali razlog koji sam imao da se vratim je bio mnogo jači od svega što je moglo da me zadrži tamo - moja majka. Nismo se videli sada već skoro godinu dana. Tokom boravka u Nemačkoj smo prvi put nakon 3 meseca uspeli da uspostavimo kontakt. Ona je Iranka, kao i ja što sam nekada bio.

U Iranu sam rođen, napravio prve korake i progovorio prve reči, osetio prvu sreću i prvu tugu, zaigrao fudbal, razboleo se, krenuo u školu, imao prvu operaciju srca... Koliko god da sam smatrao da pripadam tamo, uvek su me tretirali kao stranca. Bio sam dete iz braka Iranke i Avganistanca, i osim legalnog boravka nisam imao ništa drugo. Često su mi govorili da se vratim u Avganistan, dok sam ja pokušavao da ih ubedim da moje mesto nije tamo, u zemlji mog oca koju nikada nisam ni video, niti sam ikada želeo da vidim.

danas

Read more: APC/CZA Azilne priče u Danasu: Nečije dete (Iran)

APC/CZA Azilne priče u Danasu:Treptaji (Avganistan)

IZVOR: DANAS  25.11.2014.

Često stojim sam. Izolacija mi s vremena na vreme prija, pogotovo ovde u Centru. Nekako mi je najteže sa mojim sunarodnicima, opterećuju me svojim prepucavanjima, poput onih ko priča čistiji persijski, a ko ne, dok sa druge strane ne mogu bez njih. Oni su spona sa onim što sam ostavio iza sebe i nisam u stanju da im tek tako okrenem leđa.

U Banji Koviljači sam već četiri nedelje. Nekad mi se čini kao da je sve ovo samo treptaj na putu na koji sam krenuo pre pet meseci, dok ponekad naiđe dan koji traje kao večnost. Ovde nema mnogo toga da se radi. Kada samoća postane preteška, trudim se da nađem neku zanimaciju. Govorim engleski, farsi i urdu pa pomažem u prevodima ne bih li prekratio vreme. Pokušavam i što više da šetam, kako bih se što više izmorio i spavao, ali san teško dolazi na oči. Nekad se dešava da mi se san i java stapaju u jedno i sve što želim je da se probudim. Ali to nije moguće. Kao mali sam imao običaj da mesečarim noću, a sada kao da mesečarim u životu.

boljizivot

Read more: APC/CZA Azilne priče u Danasu:Treptaji (Avganistan)

O problemima azilanata u Srbiji

IZVOR: DANAS  25.11.2014.  

Azilanti koji dolaze u Srbiju bežeći od rata, sukoba, progona u zemljama njiihovog porekla uglavnom na putu ka Zapadnoj Evropi, sve su češće vesti i tema u našim medijima. Nažalost, ova ugrožena kategorija ljudi uglavnom se pominje kroz brojke i podatke o tome koliko ih je prošlo kroz Srbiju, koliko ih je na kom graničnom prelazu uhapšeno, koliko smešteno u centre za azil, koliko luta šumama. Pominju se i povodom protesta koji zbog njihovog boravka ili namere države da otvori centre za njihov smeštaj organizuju meštani koji se bune protiv boravka azilanata u njihovoj sredini, uplašeni za svoju bezbednost, zdravlje, sigurnost svojih domova, imovine...

Mali broj medija se zagleda u lica i živote tih ljudi, ne govori o tome ko su oni zaista, od čega beže, šta su ostavili za sobom, kroz kakav su pakao prošli da bi došli do Srbije... da im je potrebna pomoć i da mi kao društvo i pojedinci treba da im je pružimo.

azilnepricedanas

Read more: O problemima azilanata u Srbiji

Dramatično porastao broj ljudi iz Srbije koji traže azil u Nemačkoj

IZVOR: Večernje novosti 24. 11.2014.

Broj ljudi iz Srbije koji traže azil u Nemačkoj dramatično je porastao i od početka 2014. godine do oktobra 2014. godine dostigao skoro 14.000 . Državljani Sirije su prvi po broju zahteva za azil, a građani Srbije odmah na drugom mestu.

Situaciju bi trebalo da promene najnovije mere nemačke vlade. Od 6. novembra 2014.godine Nemačka je i zvanično klasifikovala Srbiju kao sigurnu zemlju porekla, što znači da će naši državljani koji traže azil uglavnom biti odbijani, i to po ubrzanom postupku.

Hajnc Vilhelm, nemački ambasador u Beogradu je rekao da je Srbija, zajedno sa BiH i Makedonijom, stavljena na listu zemalja za koju postoji pretpostavka da ne sprovodi politički progon.

"Usvojen je akt koji se odnosi na pitanje azila i gotovo potpuno onemogućuje da srpski državljani koji traže utočište u Nemačkoj zbog loše ekonomske situacije i dolaze u potrazi za poslom, legalizuju svoj boravak kao politički azilanti. Bilo koji srpski državljanin koji aplicira za politički azil u Nemačkoj moraće da dokaže da je u njegovom konkretnom slučaju bilo progona" dodao je Vilhem.

Read more: Dramatično porastao broj ljudi iz Srbije koji traže azil u Nemačkoj

APC/CZA upozorava na poverljivost identiteta tražilaca azila

IZVOR: UNS i NUNS  14.11.2014.

UNS i NUNS zajedno sa Centrom za zaštitu i pomoć tražiocima azila upozorili medije da poštuju Zakon o azilu i načelo poverljivosti i da pri izveštavanju o tražiocima azila ne otkrivaju njihov identitet.

Kao organizacija koja se bavi zaštitom ljudskih prava tražilaca azila, predviđena Strategijom o upravljanju migracijama Vlade Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 59/2009), Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila APC/CZA, obaveštava medije u Republici Srbiji da je identitet tražilaca azila prema Zakonu o azilu ("Sl. glasnik RS", br. 109/2007) i načelu poverljivosti koje taj zakon propisuje, zaštićen i poverljiv.

Objavljivanjem snimaka i fotografija koje otkrivaju lica tražilaca azila i publikovanjem njihovih ličnih podataka (ime i prezime, adresa boravišta, lične isprave i dr.) otkriva se identitet tražilaca azila njihovim državama porekla i njihovim diplomatsko-konzularnim misijama u Republici  Srbiji. To, u slučaju da budu vraćeni u svoje države porekla, može imati nesagledive posledice na sudbine tražilaca azila i na sudbine njihovih porodica koje se tamo nalaze.

Otkrivanjem njihovog identiteta ih dovodimo u opasnost da u državama porekla (ako budu vraćeni) budu progonjeni, zatvarani, mučeni, a često i proglašeni izdajnicima i pogubljeni. Istovremeno, ako tražioci azila i ne budu vraćeni, u slučaju da diplomatsko-konzularne misije, odnosno vlasti država njihovog porekla, ili druga lica, saznaju identitet tražilaca azila, članovi njihovih porodica dovode se u istu vrstu opsanosti u zemlji porekla.

Zbog toga Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila APC/CZA, upozorava sve medije u Srbiji i poziva na odgovornost da prilikom izveštavanja o tražiocima azila u Republici Srbiji, poštuju Zakon o azilu i načelo poverljivosti propisno zakonom. To znači da prikriju identitet tražilaca azila zatamnjivanjem lica, snimanjem kontra svetlu, izmenom podataka o ličnom imenu i državi porekla ili na drugi način.

http://www.nuns.rs/info/news/22908/upozorenje-za-medije-nemojte-otkrivati-identitet-trazioca-azila.html

http://www.uns.org.rs/sr/desk/Pisma/27541/upozorenje-medijima-ne-otkrivati-identitet-trazilaca-azila.html

 

uns i nuns

Broj tražilaca azila prevazišao sva očekivanja

IZVOR: VEČERNJE NOVOSTI   13.11.2014.

Više od 10 000 ljudi zatražilo je azil u Srbiji od početka godine do 1. novembra 2014. godine. To je prevazišlo sva naša predviđanja o ukupnom broju azilanata za celu ovu godinu, izjavio je Radoš Đurović, izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.

"U odnosu na celu prošlu godinu, kada je azil zatražilo 5 056 ljudi, brojka se bukvalno duplirala dva meseca pre kraja godine. Iz godine u godinu nastavlja se trend višestrukog porasta broja onih koji traže azil. Srbija je zemlja koju ovi nevoljnici vide kao poslednju granicu ka Zapadu i poslednji korak do spasa od progona i rata" objašnjava Đurović.

Našu zemlju očekuju veliki problemi s obzirom na globalne migracije, a u Centru se plaše da nemamo konzistentan odgovor, s obzirom na to da se i sami nalazimo u teškoj političkoj i ekonomskoj situaciji.

"To, ipak, nikako ne sme da bude izgovor da se ogrešimo o ove ljude. Sa ovim problemom moramo da se pozabavimo ozbiljnije i sprečimo širenje animoziteta prema njima" upozorava Đurović, i dodaje da ohrabruje činjenica da trenutno ima mesta u centrima za azil, da je vreme blago, i da se ljudi ne zadržavaju dugo u sistemu azila i brzo ga napuštaju.

Migranata

Read more: Broj tražilaca azila prevazišao sva očekivanja

Ispovest švercera imigranata kroz Srbiju: Sigurniji posao od droge, a i isplativiji...

IZVOR: BLIC   10.11.2014.

Koliko ljudi prevedem godišnje? Ne brojim... ali radim svaki dan u godini, priča mi u Preševu jedan od organizatora šverca ljudi iz Makedonije u Srbiju.

Jedan od zadataka koji nam je Brisel dao jeste i oštrija kontrola tranzita imigranata iz Azije i Afrike preko Srbije u Mađarsku i ostatak EU. Iako je ovo zahtev koji je za vlasti najmanje politički sporan, s njegovim ispunjenjem ne ide baš glatko. Razlog je jednostavan: naša granica prema Makedoniji dugačka je 273 kilometra i nemoguće ju je stopostotno kontrolisati.

" Na 273 mesta mogu da je pređem " smeje se B, kome dugujem gornji podatak. Njemu je poznavanje geografije takoreći u opisu radnog mesta.

B. je, naime, jedan od ljudi koji za novac s naše strane granice prihvataju Avganistance, Kurde, Alžirce, Marokance, Tunižane, Somalijce... Ilegalno ih prevozi do Vranja, Vladičinog Hana ili Niša, gde ih preuzimaju druge ekipe švercera i voze dalje na sever, do pred Suboticu... Tu ove nevoljnike preuzimaju oni koji će ih odvesti u Mađarsku, odnosno u toliko željenu EU. Sve ovo, uostalom, poznato je iz brojnih feljtona i izveštaja evropske administracije. Ali šta se dešava na terenu?

U potrazi za odgovorom na ovo pitanje, došao sam do B. Recimo da je prijatelj mog prijatelja iz Beograda, i recimo da mi je poverovao da ću na svaki način sačuvati njegov identitet. Pošto mi je, naravno, predočeno koliko bi bio ljut da to ne učinim...

sverc

Read more: Ispovest švercera imigranata kroz Srbiju: Sigurniji posao od droge, a i isplativiji...

Sramno ponašanje Mesne zajednice Bogovađa

IZVOR: B 92  2.11.2014.

Grupa meštana Bogovađe organizovala je 02. novembra 2014. godine protestni skup sa kojeg je zatraženo trajno iseljenje Centra za azil iz te mesne zajednice u opštini Lajkovac.

Razlog za taj zahtev je, kako je istaknuto na protestnom skupu, veliki broj azilanata ali i ilegalnih migranata iz afričkih zemalja, koji na razne načine, kako je navedeno, ugrožavaju bezbednost meštana.

Predsednica mesne zajednice Bogovađa, Dragana Lončar, rekla je da je bezbednost građana ugrožena "i od strane bahatih ilegalnih taksista" koji dovoze azilante u Bogovađu, kao i zbog tuča između migranata, "koje se odigravaju na sred ulice i uglavnom noću".

Meštani Bogovađe plaše se i opasnosti od virusa ebole i drugih zaraznih bolesti, a na protestu su upozorili i da je veliki broj vikendica i kuća obijen, kao i da ih azilanti tokom noći uznemiravaju u njihovim domovima.

Lončar je podsetila da su odlukom Vlade Srbije otvoreni privremeni centri za azilante u Sjenici, Tutinu i Obrenovcu, ali da time nije rešen problem meštana Bogovađe, jer ih taksisti i kombi vozila svakodnevno u sve većem broju dovode u Bogovađu.

Read more: Sramno ponašanje Mesne zajednice Bogovađa

Zabrinutost zbog okončanja operacije Naše more

IZVOR: ECRE 29.10.2014.

Panevropski savet za izbegle i prognane (ECRE) je upozorio da okončanje italijanske spasilačke operacije Naše more (Mare Nostrum) bez zamene dobro opremljenim timom za potragu i spasilačke aktivnosti Evropske unije će značiti povećanjem utopljenih migranata na moru.

Krajem oktobra 2013. godine, samo nekoliko dana nakon što se više od 300 ljudi utopilo nadomak italijanskog ostrva Lampeduza, Italija je započala spasilačku operaciju Naše more kako bi obezbedila potragu i spasavanje migranata u Mediteranu. Od tada operacijom naše more je spaseno oko 150 000 migranata.

„Svi su bili užasnuti velikim brojem izgubljenih života u blizini Lampeduze prošle godine. Italija je napravila iskorak u pokušaju da reši taj problem. Sada je operacija Naše more na kraju svog mandata i delovanja. Izbeglice, od čega mnogi koji beže od rata u Siriji i represivnog režima u Eritreji, suočavaju se sa teškoćom da ostanu u Libiji u kojoj vlada haos i bezvlašće, a ujedno  nemaju alternativni put da stignu do bezbednog utočišta na legalan i siguran način. Ukoliko se operacija Naše more okonča i ne bude zamenjena sa dobro opremljenim timovima i operacijom u čijoj je prioritetnoj nadležnosti da spašava živote ljudi, doći će do povećanog broja stradalih migranata u pokušaju da dođu do evropske obale. Napor evropskih zemalja da reše ovo pitanje je neophodan ukoliko članice Evropske unije žele da smenje broj stradalih u Mediteranu" izjavio je Michael Diedring, generalni sekretar ECRE.

chooselife-English

                                    ŽIVOT ILI SMRT? HAJDE DA IZABEREMO ŽIVOT!

Read more: Zabrinutost zbog okončanja operacije Naše more

Video “Azil u Srbiji” u okviru projekta “Video for Change”

U okviru Creative Advocacy Festival-a, Olga Đurović i Jana Stojanović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, su snimile kratak film koji se sastoji od dve priče vezane za tražioce azila u Srbiji. Jedna priča je vezana za stav građana Mladenovca o otvaranju Centra za azil u njihovom mestu, a druga priča je ispovest tražioca azila poreklom iz Sirije, o razlozima zbog kojih je napustio zemlju i potražio utočište u Srbiji.

Kratak film "Azil u Srbiji" je nastao u okviru Creative Advocacy Festival-a kao dela projekta "Video for Change" koji sprovode Civil Rights Defenders i Inicijativa mladih za ljudska prava Srbije a finansiranog od strane Švedskog instituta. Svi video materijali su nastali u okviru trodnevnih radionica sa aktivistima za ljudska prava u Tirani, Pristini, Beogradu i Sarajevu.

Mali korak za Siriju, veliki za izbeglice

IZVOR: DEUTSCHE WELLE   29.10.2014.

U Berlinu je održana konferencija i sirijskoj izbegličkoj krizi. Novac nije sakupljan, ali bi konferencija ipak mogla da se isplati – iz najmanje deset razloga, komentariše Dagmar Engel, urednica studija DW u Berlinu.

1. Izvan pogođenog regiona je izbeglička katastrofa gotovo pala u zaborav. Oružana borba protiv terorističke paravojske Islamske države potiskuje u drugi plan sve ostale vesti sa Bliskog istoka.

2. Nedvosmisleno je uočeno da očaj ne vlada samo među izbeglicama. I zemljama regiona koje ih masovno prihvataju takođe treba pomoć.

3. Retko je vapaj komšijskih država mogao da se čuje tako glasno kao juče u Berlinu. Ministri spoljnih poslova Libana i Jordana ukazali su na dramatičnu situaciju u svojim zemljama.
4. Ostavlja snažan utisak saznanje koliko se ove dve male zemlje žrtvuju kako bi pomogle komšijama u nevolji...

5. ...što je istovremeno sramota za veliki deo međunarodne zajednice. Ali tako se i podiže spremnost da se jače podrže države koje prihvataju najveći deo sirijskih izbeglica. Ta podrška bi čak mogla da stvori situaciju u kojoj bi infrastruktura i privreda brže napredovali upravo u onim gradovima i selima u kojima se smeštaju izbeglice.

6. Sirijskim izbeglicama niko neće odbiti utočište sve dok traje rat. Libanska vlada već se duže vreme zalaže za repatrizaciju izbeglica u malobrojne oblasti Sirije u kojima nema borbi. Međutim za takav plan se na konferenciji nije našla ni mrva podrške, čak ni iz Jordana.

7. Nemačka je doživela javno priznanje za svoj angažman. Do sada je Nemačka prihvatila 70 000 sirijskih izbeglica, više od bilo koje druge evropske države.

8. To priznanje opet podiže pritisak na druge zemlje EU. Ponovo je oživela diskusija o kontigentima izbeglica koje bi svaka država morala da prihvati, kao i o novcu za hitnu pomoć.

9. Nemačka prednjači sa dodatnih 500 miliona evra u sledeće tri godine. Taj novac će biti investiran u infrastrukturu poput bolnica i vodosnabdevanja kao i u obrazovanje dece.Dobro bi bilo ukoliko i druge zemlje slede ovaj primer.

10. Niko nema rešenje za ratni sukob i svi to priznaju. Podrška koju su prihvatne zemlje dobile na konferenciji istovremeno svedoči o tome da će krvoproliće u Siriji potrajati. To je makar iskreno: političko rešenje se traži, ali još nije na vidiku.

Reagovanje na tekst “Zaječar; Grad pun bolesnih azilanata iz Afrike,niko nije išao na pregled” objavljen na portalu “Telgrafa” 24. oktobra 2014.

Najoštrije osuđujemo senzacionalističko izveštavanja i širenje lažnih informacija povodom hapšenja šezdeset dvoje iregularnih migranata i tražilaca azila u Srbiji koji su uhvaćeni pre dva dana u Zaječaru nakon ilegalnog prelaska srpsko-bugarske granice. Podsećamo Vas da naslov na vašem portalu "Zaječar: Grad pun bolesnih azilanata iz Afrike, niko nije išao na pregled!" i sugerisanje da je reč o imigrantima koji su možda zaraženi ebolom je neprimeren i kažnjiv, jer izaziva strah i širi paniku kod našeg stanovništva. Podsećamo Vas da je u Zaječaru 25.oktobra održan sastanak Štaba za vanredne situacije povodom zabrinutosti zbog sve učestalih hapšenja iregularnih migranata iz azijskih i afričkih zemalja i mogućnosti da neko od njih dolazi i iz zemalja gde je proglašena epidemija ebole. Zaključak ovog sastanka je da nema mesta širenju straha i izazivanju panike kod stanovništva jer ni kod jednog nisu primećeni simptomi koji bi ukazali na mogućnost da je neko od njih zaražen.

Takođe u policijskoj upravi Zaječara i Zdravstvenom centru Zaječara nam je rečeno da su upoznati sa procedurama upućivanja lica na zdravstveni pregled ukoliko postoje neki zdravstveni problemi kod migranata i tražilaca azila koji se nađu na teritoriji grada Zaječara, a da do sada nisu imali značajnijih problema.

Srbija mora da reformiše sistem azila

IZVOR: EUROACTIV 15.10.2014.

U oblasti pravde, slobode i bezbednosti Srbija je u proteklih godinu dana ostvarila ograničen napredak i treba značajno i što pre da unapredi upravljanje migracijama i politiku azila, kao i da optimizuje procedure azila. U Izveštaju o napretku Srbije na putu ka EU za poglavlje 24 ističe se da su potrebni dalji napori kako bi se rešilo pitanje neosnovanih zahteva za azil koje državljani Srbije podnose u članicama EU. U svim oblastima iz poglavlja 24 Srbija treba da uloži napore u usaglašavanje sa pravnom tekovinom EU, povećanje efikasnosti, podsticanje specijalizacije i jačanje operativne saradnje između pravosuđa, izvršnih i neizvršnih organa. Poglavlje 24, kao i 23, koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava, treba da bude otvoreno među prvima u pregovorima o članstvu u EU. Očekuje se da ta dva poglavlja budu otvorena u prvoj polovini 2015. godine.

U Izveštaju je ocenjeno da su na planu suzbijanja neregularnih migracija državni organi Srbije nastavili proaktivni pristup.

Između septembra 2013. i februara 2014. podneto je više od sto krivičnih prijava za krivična dela nedozvoljenog prelaska granice i trgovine ljudima.

U 2013, kako se navodi, broj otkrivenih slučajeva nedozvoljenog ulaska u EU kroz Srbiju smanjen je na 8 500 u odnosu na 13 900 u 2012. godini.

Međutim, kod migracija je potrebno unaprediti prijemne i smeštajne kapacitete, osigurati dovoljan broj zaposlenih kvalifikovanih za bavljenje izazovima migracija, kao i usmeriti posebnu pažnju na potrebe maloletnika i ugroženih grupa.

Ukazuje se i na neophodnost bolje koordinacije rada institucija koje se bave neregularnim migracijama, posebno na lokalnom nivou. Takođe je potrebno usaglašavnje propisa u oblasti dozvoljenih migracija sa pravnim tekovinama EU.

Read more: Srbija mora da reformiše sistem azila

Azilаnti, ksenofobijа i politikа

Izvor: POLITIKA   10.10.2014.

Mаlа Vrbicа – Dvаdesetаk meštаnа sа zаstаvаmа dočekаlo nаs je juče u Mаloj Vrbici, nа putu oko 200 metаrа udаljenom od vojne kаsаrne. Pitаmo ih dа li su tu sаmo zbog nаs, jer smo dolаzаk ekipe „Politike” nаjаvili dаn rаnije. Nisu, tvrde, tu su dаnonoćno, sаmi se orgаnizuju i smenjuju nа svаkih nekoliko sаti i telimа brаne dа se u kаsаrnu isprаžnjenu još pre desetаk godinа usele аzilаnti. Tаko, kаžu, rаde već pune dve i po godine.

Kаsаrnа je postаlа mesto rаzdorа žiteljа Mаle Vrbice i opštine Mlаdenovаc sа jedne i držаve sа druge strаne. Prvi ne dozvoljаvаju dа vojni objekаt nа 17,5 hektаrа bude pretvoren u centаr zа аzilаnte, iаko je još početkom 2012. dodeljen nа korišćenje Komesаrijаtu zа izbeglice i migrаcije. Drugi smаtrаju dа je ponаšаnje žiteljа Mаle Vrbice, аli i Mlаdenovčаnа oblik ksenofobije.

– Nismo mi ksenofobi. Želimo dа se u ovom slučаju zаštite nаšа prаvа kаo grаđаnа i dа sаmi odlučimo štа je nаjbolje zа nаš krаj. Niko iz komesаrijаtа аli ni od nаdležnih u držаvi nije nаm rekаo štа plаnirа sа kаsаrnom, а čujemo dа je u plаnu prаvljenje glаvnog evropskog centrа zа više od 2.000 аzilаnаtа – kаže Drаgаn Vujičić, čije je imаnje u blizini kаsаrne.

mestani-male-vrbice-na-protestu

Ne boje se meštаni prаvih аzilаnаtа, nаvodi on, već onih lаžnih. Niko ne znа zbog čegа su ti ljudi nаpustili zemlju, dа li beže pred zаkonom... Pitаmo dа li je njihov strаh osnovаn, jer bаš ti аzilаnti kojih se oni tаko pаnično plаše među prvimа su pritekli u pomoć strаdаlimа u mаjskim i septembаrskim poplаvаmа.

– Nаš strаh jeste osnovаn, jer Srbijom lutа nа hiljаde izbeglicа bez ikаkvih dokumenаtа. Ne želimo dа ugrozimo nijednog čovekа koji je ko znа iz koje muke došаo u Srbiju, аli se plаšimo zа živote nаših stаnovnikа – ističe Vujičić.

Zemljа nа kojoj je podignutа kаsаrnа je dedovinа meštаnа Mаle Vrbice, kаže Nikolа Jаnošević, jedаn od žiteljа ovog mestа, koji su dаnonoćno nа „punktu” pored metаlnog kontejnerа.

– Imаnjа su oduzetа uz simboličnu nаknаdu još šezdesetih godinа prošlog vekа. Mаster plаnom 2006. bilo je predviđeno dа se kаsаrnа prodа, а lokаlnа sаmouprаvа imаlа je prаvo preče kupovine – аli sve to je osporeno. Ondа je bez nаšeg znаnjа Vlаdа Srbije odredilа dа se kаsаrnа dа nа korišćenje Komesаrijаtu zа izbeglice – kаže Nikolа Jаnošević.

Podsećаmo gа dа su u Tutinu i Sjenici žitelji аzilаnte dočekivаli sа hlebom i solju i dа su ih lepo primili u svojoj sredini. „Pа nekа idu tаmo”, dovikuju nаm okupljeni.

– A štа je sа Bаnjom Koviljаčom, аko je sve tаko ideаlno – zаšto stаnovnici ove bаnje trаže izmeštаnje аzilа? – odgovаrа Jаnošević i pozivа se nа izveštаje zаštitnikа grаđаnа u kojem je ocenjeno dа MUP i Komesаrijаt zа izbeglice nisu dobro urаdili svoj posаo u Bogovаđi prošle zime, pа je u okolnim šumаmа bilo nа stotine аzilаnаtа.

Bаš tаj isti zаštitnik grаđаnа nаjoštrije je osudio nedаvno održаni protest u Mаloj Vrbici i izlive ksenofobije, kаžemo Jаnoševiću.

– Očigledno dа u nаšem slučаju zаštitnik grаđаnа nije bio dobro obаvešten – odgovаrа on.

Pomen ombudsmаnа izаzivа revolt ostаlih okupljenih: zbog čegа nije zаštitio meštаne posle skupа održаnog u ponedeljаk, kаdа su ih pojedini političаri, kаko tvrde, vređаli. Pominju gest Gorаnа Ješićа, potpredsednikа Demokrаtske strаnke, koji je nаvodno nа svom tviter-nаlogu nаpisаo: „Protest protiv аzilаnаtа? Prаvite protest protiv Vučićа аko smete, stoko seljаčkа.”

Read more: Azilаnti, ksenofobijа i politikа

Samo što su rođeni u pogrešno vreme

Izvor: Danas 06. 10.2014.

Prema podacima Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, u Srbiji je u prvih osam meseci 2014.godine azil zatražilo skoro 7 000 ljudi, a državni organi nemaju potpune podatke o njihovom kretanju i broju koji neprestano raste.

Ovom prilikom objavljujemo izabrane Azilne priče Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila - priče trojice azilanata iz Sirije, Avganistana i Obale Slonovače koji su se na putu ka Evropskoj uniji zaustavili u Srbiji.

Siriju sam napustio u avgustu 2012. godine, malo posle mog petnaestog rođendana. Da sam ikada imao mogućnost da biram da li ću da se rodim ili ne, izabrao bih drugu opciju, ali niko me nažalost ništa nije pitao. Pakao koji su ljudi u stanju da stvore ne može da se poredi ni sa čim na ovom svetu.

Rođen sam u Alepu, gradu na severu Sirije, i tu sam proveo najveći deo svog života. Otac mi je umro kada sam imao 4 godine i slabo ga se sećam. O meni i starijem bratu brigu je vodila majka. Brat je stariji od mene devet godina i od kako znam za sebe želeo sam da budem kao on. Voleo sam i školu. Matematika mi je baš dobro išla. Nakon časova sam često igrao fudbal na terenu iza škole. Ponekad se dešavalo da se u igri zanesem pa da majka ili brat dođu da me traže.

kites

Read more: Samo što su rođeni u pogrešno vreme

APC/CZA predstavlja pružanje podrške tražiocima azila i nedokumentovanim migrantima

Izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, Radoš Đurović, učestvuje na Grantmakers East Forum-u (GEF), koji se održava u Palermu na Siciliji 7. 8. i 9 oktobra 2014. godine. GEF promoviše razvoj civilnog sektora u zemljama Jugoistočne Evrope, okupljajući donatore aktivne u regionu, sa ciljem razmene iskustava i učinkovitosti dodeljivanja grantova i podsticanja novih donatorskih aktivnosti u regionu. Tema ovogodišnjeg foruma su migracije i mobilnost.

Đurović će izlagati na panelu "Pružanje podrške tražiocima azila i nedokumentovanim migrantima" na kojoj će govoriti o odgovoru nacionalnih i lokalnih vlasti na smeštaj tražilaca azila i migranata u svojim sredinama. Ovaj panel ima za cilj da predstavi na koji način organizacije civilnog društva rade na uključivanju tražilaca azila i migranata u lokalne zajednice, pružajući im pravnu i psihosocijalnu podršku, promovišući međukulturnu razmenu i nediskriminaciju prema migrantima, a time ujedno i unapređuju lokalne zajednice i što je još važnije osnažuju migrante i pružaju im šansu da postanu produktivan i pokretački član zajednice.

Više informacija o forumu možete pogledati na http://www.gef.efc.be/programme/content/

Demokrate i Dveri zajedno na protestu protiv azilanata

IZVOR: BLIC   06.10.2014.

Više od 1 000 Mladenovčana se okupilo 06.oktobra 2014. godine ispred zgrade opštine u centru grada, jer se protive otvaranju centra za azil u selu Mala Vrbica koje se nalazi na sedam kilometara od centra grada.

Predsednik opštine Mladenovac, Dejan Čokić, kaže da su skup podržali i predsednici opština Vračar Branimir Kuzmanović, Smederevske Palanke Radoslav Milojičić i Dragan Jovanović predsednik opštine Topola, kao i Vladan Glišić iz pokreta "Dveri".

"Protest je bio miran, kao i šetnja nakon protesta. Naša poruka sa ovog okupljanja je da želimo da nam se neko od nadležnih obrati u narednih 15 dana. Mladenovac nije dobra lokacija za otvaranje azila u kom treba da bude 2 000 azilanata, mi nemamo kapacitete kao ni infrastrukturu za toliki broj ljudi" kaže Čokić.

Read more: Demokrate i Dveri zajedno na protestu protiv azilanata

Više od 500 tražilaca azila su deca

IZVOR: RTS    30.09.2014.

Izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, Radoš Đurović, je gostujući u jurarnjem programu RTS-a rekao da su više od 500 tražilaca azila u Srbiji deca, dok je više od 400 njih bez pratnje i oni najbrže odlaze iz centara za prihvat azilanata.

Đurović je rekao da deca dođu do centra za azil i vrlo brzo nestanu, što govori o tome da postoji organizovan sistem krijumčarenja ljudi.

"Da li je u pitanju trgovina ljudima, mi ne možemo sa sigurnošću reći", naglasio je Đurović.

Dodao je da su ta deca često uključena u lance prosjačenja, prinudnog rada, da bi odradili svoj put do Evrope.

"Deca kažu da su svesni da idu u neizvesnost, ali da ovaj put nema alternativu, da su voljni da rade i godinama, jer je život u zemljama iz kojih dolaze za njih nemoguć", rekao je Đurović.

To što je Nemačka proglasila Srbiju zemljom sigurnog porekla smanjiće, kako kaže, broj tražilaca azila iz Srbije u Nemačkoj.

Đurović objašnjava da će se ubuduće brzo završavati procedure, tako da će građani Srbije koji su zatražili azil u Nemačkoj brzo završavati postupak i oni koji dobiju azil ostajati, dok će ostali brzo biti vraćani kući.

You are here: Home Vesti