Zemlja porekla

Pakistan - bezbednosna situacija

Bezbednosna situacija

Tokom 2011.godine i 2012.godine konflikti u Pakistanu potresaju čitavu zemlju, što čini bezbednosnu situaciju veoma složenom. Najveći oružani sukobi se vode na zapadu Pakistana, u pokrajinama Khyber Pakhtukhwa (KP) kao i oblasti FATA, gdje svoja uporišta imaju pakistanski talibani,. Međutim i u ostalim delovima Pakistana tokom 2011.godina su se dešavali teroristički napadi, između ostalog u pokrajinama Sindh i Punjab na istoku Pakistana.

Tokom 2011.godine dogodilo se 1.966 terorističkih napada širom teritorije Pakistana, u kojima je broj nastradalih i ranjenih prešao šest hiljada. U toku 2011.godine u napadima ekstremista 2.797 nastradalih ljudi čine pripadnici militantnih grupa, dok broj stradalih civila iznosi 2.580, što predstavlja porast od 19.46% u odnosu na 2010.godinu.

Oružani  sukob u provinciji Balokistan:

Najveći oružani sukobi potresaju pokrajinu Balokistan. Ova pokrajina je smeštena u zapadnom delu Pakistana, uz granicu sa Iranom i Avganistanom i ima bogata nalazišta prirodnog gasa, nafte, bakra i zlata. Međutim, ovo je ujedno i ekonomski najviše zaostala oblast Pakistana. Njena površina zauzima čak 44% cele teritorije Pakistana, ali sa druge strane, u njoj živi nešto manje od 5 % ukupnog stanovništva zemlje. Najbrojnija etnička grupa su Baloki, za koje se procenjuje da čine oko 55 % stanovništva pokrajine.

Uzrok konflikta leži u tome što lokalne vlasti provincije Balokistan smatraju da Vlada u Islamabadu nekontrolisano iskorišćava prirodne resurse, od čega pokrajina ne dobija nikakvu ekonomsku korist. Zbog toga već nekoliko decenija traže veću političku autonomiju i kontrolu nad prirodnim resursima. Kako bi smirile situaciju u pokrajini i sprečile zahteve za većom autonomijom, vojne snage Pakistana godinama vrše nasilje nad političkim funkcionerima i plemenskim vođama u Balokistanu. Dominantni oblici nasilja koje pripadnici pakistanske vojske sprovode u ovoj pokrajini su otmice, mučenje, nezakonita ubistva.

Samo tokom 2011.godine je nestalo više od 200 balokistanskih nacionalnih aktivista, a zabeleženo je i na desetine nestanaka civila u oblasti Balokistana. Kao odgovor na nasilje od strane vojnih snaga, u pokrajini Balokistan deluje nekoliko različitih balokistanskih oslobodilačkih grupa koje vrše napade na bezbednosne snage u pokrajini, ali i na civile drugih etničkih grupa i njihove školske ustanove.

Najaktivnije militantne grupe u provinciji Balokistan su Balokistanska oslobodilačka armija (Balochistan Liberation Army – BLA), Republička armija baloka (Baloch Republic Army), Oslobodilački front naroda Baloka (Baloch People's Liberation Front), Narodni front za oružani otpor (Popular Front for Armed Resistance), Oslobodilački front Baloka (Baloch Liberation Front - BLF) i Balokistanski oslobodilački ujedinjeni front (Balochistan Liberation United Front – BLUF).

Ove militantne oružane grupe su preuzele odgovornost za seriju napada na infrastrukturne objekte i gasovodne instalacije u pokrajini Balokistan tokom prva tri meseca 2011.godine. Do kraja 2011.godine broj napada na gasovodne instalacije u ovoj pokrajini se popeo na 52.

Predsednik Pakistana, Asif Ali Zardari, je nakon preuzimanja funkcije ponudio javno izvinjenje građanima Balokistana za kršenja ljudskih prava koja je počinila država dok je bila pod vojnom vlašću (1999-2008.godine). Do kraja 2011.godine, pakistanska vlast nije ispunila obećanje da će se pozabaviti problemom nestalih u pokrajini Balokistan, što je bilo predviđeno paketom reformi iz 2009.

Civilna vlada u Islamabadu je ispala nemoćna u pokušaju da spreči nastavak nasilnog ponašanja pakistanskih vojnih snaga prema političkim aktivistima u pokrajini Balokistan, tokom 2011.godine.

Tokom 2011.godine u Balokistanu je od sukoba stradalo 711 osoba, od kojih su 542 civili, što predstavlja povećanje broja civilnih žrtava za 97.81 % u odnosu na prethodnu 2010.godinu.

Sukobi sa Talibanima:

Iako Vlada Pakistana preduzima akcije da oslabi veze između ekstremista širom zemlje i da spreči regrutovanje od strane militantnih grupa, i dalje su prisutni brojni sukobi, koji se vode između talibana i pakistanskih bezbednosnih snaga, pri čemu su najviše pogođeni zapadni delovi Pakistana: pokrajina Khyber Pakhtukhwa (KP) kao i oblast FATA, na severozapadu Pakistana. One se nalaze uz granicu sa Avganistanom i pakistanski talibani kontrolišu velike delove ovih oblasti.

Talibanske grupe u Pakistanu deluju iz različitih ciljeva. Najveći broj njih deluje kao podrška avganistanskim talibanima i vrše napade na koalicione snage u Avganistanu. Međutim pakistanska talibanska grupa Tehrik-i-Taliban (TTP) za svoj krajnji cilj ima rušenje legitimne vlasti u Pakistanu i stvaranje islamskog emirata zasnovanog na šerijatskom pravu. Ova grupa ima značajno uporište u oblastima FATA i pokrajini KP, na severozapadu Pakistana, ali ponekada izvode napade na celoj teritoriji zemlje.

Nakon što su pakistanske vlasti pružile podršku Americi u „ratu protiv terora" nakon 2001.godine, talibanske militantne grupe vrše terorističke napade širom pakistanske teritorije. Metode koje pakistanski talibani najčešće koriste su napadi uz pomoć eksplozivnih naprava i napadi bombaša samoubica.

U Južnom Vaziristanu, u oblasti FATA, se nalaze brojni kampovi za obuku bombaša samoubica, a američki zvaničnici su ovu teritoriju nazvali najopasnijim mestom na svetu. Sa druge strane, Severni Vaziristan je nazvan „epicentrom međunarodnog terorizma". Osim što služi kao utočište za pripadnike Al-Kaide, ova oblast pruža zaštitu i ostalim talibanskim militantnim grupama, kao što je Tehrike-e-Taliban (TTP) .

Oblast FATA na zapadu Pakistana je nasiljem najviše pogođena oblast u Južnoj Aziji. Najveći broj terorističkih napada u toku 2011. godine je zabeležen upravo u ovoj oblasti, čak 675 napada terorista, većinom pakistanskih talibana. U pokrajini KP, koja se takođe nalazi na zapadu Pakistana broj terorističkih napada koje takođe izvršavaju pakisatnski talibani je neznatno manji i iznosi 512 napada.

Od 44 samoubilačka napada koja su izvršena u toku 2011.godine, čak 27 njih se dogodilo u pokrajini KP. U ovim napadima je stradalo 438 osoba. Na meti talibana u pokrajini KP su civili, škole, novinari, lokalni lideri, pripadnici bezbednosnih snaga. Pakistanski talibani često napadaju i verske manjine, kao što su hrišćani i ahmadije.

Jedan od znakova da su talibani preuzeli kontrolu nad nekom teritorijom je formiranje sopstvenih „sudova". To su lokalni sudovi koje talibani formiraju u cilju strogog kažnjavanja svih onih koji prekrše šerijatsko pravo. Ipak, izuzetno je teško utvrditi na koji način su talibanske grupe organizovane, kako se snabdevaju i ko im komanduje.

U cilju razbijanja mreže terorističke organizacije Al-Kaide, američke vojne snage vrše vazdušne napade nad delovima pakistanske teritorije za koje sumnjaju da su utočište talibanskim grupama. Od januara 2008.godine bilo je 276 vazdušnih napada. Najveći procenat ovih napada se izvodi na teritoriji Severnog i Južnog Vaziristana, u oblasti FATA. Tokom 2011.godine bilo je 74 vazdušna napada u kojima je poginulo 517 osoba.

Prema navodima aktivista za ljudska prava, kao i medija, koji izveštavaju iz Pakistana, veliki procenat ubijenih žrtava u vazdušnim napadima čine civili. Pakistan insistira da nije dao odobrenje za izvođenje ovih vazdušnih napada američkih snaga, ali sa druge strane, ništa nije učinjeno ni da se ovo pitanje podigne na međunarodni nivo.

Dodatnu napetost u odnose između Amerike i Pakistana je unelo ubistvo Osame Bin Ladena, vođe Al-Kaide, u maju 2011.godine. Pakistan je godinama pobijao navode da se Bin Laden nalazi na njegovoj teritoriji, a Vlada u Islamabadu je primala godišnju novčanu pomoć za borbu protiv terorizma. Bin Laden je na kraju otkriven u gradu Abotabadu, koji se nalazi na severoistoku Pakistana, a njegovo skrovište se nalazilo u neposrednoj blizini pakistanske vojne baze. S obzirom da je ubijen od strane operativaca američke obaveštajne službe, Pakistan je protestvovao što se akcija odigrala bez znanja države, navodeći da je došlo do povrede pakistanskog suvereniteta.

Vous êtes ici : Pakistan - bezbednosna situacija