POMOZI IZBEGLICAMA

Da li voliš da pomažeš drugima u nevolji? Želiš da pružiš podršku ljudima koji beže od rata i nasilja, a koji su se na svom putu našli u Srbiji? Želiš da slobodno vreme koje imaš provedeš radeći nešto korisno i za sebe i za druge?

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) poziva sve koji žele pruže direktnu podršku tražiocima azila i migrantima, doprinesu stvaranju tolerantnog i otvorenog društva i suzbijanju predrasuda i ksenofobije da se priključe mreži APC/CZA volontera.

Volonter može biti svako ko je punoletan, ima vremena i želje da pomogne ljudima u nevolji i nema predrasuda prema ljudima drugih nacija, vera ili rasa.

Ukoliko imaš želju da pomogneš i vremena da se aktivno uključiš u redovne aktivnosti Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) kontaktiraj nas za više informacija.

OČEKUJEMO TE!

Vlada hitno treba da donese odluku o privremenoj zaštiti izbeglica iz Ukrajine

Izvor: Tanjug

Beograd, 12.03.2022.

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila apelovao je danas na Vladu Srbije da donese akt o privremenoj zaštiti izbeglica iz Ukrajine, kojim bi se regulisala prava i položaj ovih lica dok su u našoj zemlji.

Tako bi trenutno više od 2.000 izbeglica koje bježe od rata u Ukrajini imalo pravo na boravak, smeštaj, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje za svoju decu, pravo na rad, lična dokumenta.Tanjug-APC-Rados-660x330

Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila rekao je danas za Tanjug da će se u narednom periodu povećati broj izbeglica iz Ukrajine i istakao da je neophodno hitno regulisati njihov položaj.

"Oni imaju pravo da borave 90 dana bez vize, ali nemaju druga prava i njihov položaj nije drugačije regulisan. Apelujemo na zdravstvenu zaštitu i da se prijem organizuje u blizini ili u urbanim mjestima u Srbije, gde ljudi mogu da se oslone na postojeću infrastrukturu“, rekao je Đurović.

On je istakao da situacija u Evropi ukazuje da su i druge zemlje spremne da postupe na sličan način i da su mnoge u regionu već donele zakone o privremenoj zaštiti izbeglica.

"U regionu već imamo Mađarsku, Hrvatsku i Crnu Goru, koje su donele svoje akte, a pokrenuta je i direktiva o privremenoj zaštiti na nivou EU", rekao je Đurović i dodao da je oko 15 žena i dece trenutno smešteno u stambenoj jedinici. kamp u Vranju.da stotine pa i hiljade izbeglica ulaze i prolaze kroz našu zemlju.

Kako napominje, Srbija ne treba da gubi vreme, jer će, kaže, doći u situaciju da su ljudi u opasnosti, pa čak i ako im je položaj ugrožen.

„Zbog toga smo hitno tražili da se apel razmotre i da se što pre donese odluka koja će olakšati boravak izbeglica iz Ukrajine u Srbiji, kao i institucijama da se na adekvatan način pozabave ovim problemom. "Đurović je rekao. statično".

On navodi da je glavna odgovornost Komesarijata za izbjeglice i migracije, koji, kaže, nije proaktivan.

Sada kada bi svi ovi ljudi, njih više od 2.000, podneli zahtjev za azil, sistem ne bi mogao da obezbedi efikasno odlučivanje o njihovom zahtevu”, rekao je Đurović.

On je naveo da su nam izbeglice iz Ukrajine kulturno i temperamentno bliske, te da osećaju da su u prijateljskom, slovenskom okruženju.

"To je novina i razlika u odnosu na izbeglice iz Azije i Afrike, koji su izgubili sve u svojim zemljama i idu na zapad EU da se spasu. Ovde to možda nije slučaj, jer ljudi imaju imovinu u Ukrajina”, rekao je Đurović.

Na pitanje kako im se trenutno pomaže u Srbiji, Đurović je odgovorio da je to na nivou pravnih informacija i pomoći Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, kao i zahvaljujući fokusiranoj humanitarnoj pomoći onima kojima je to potrebno.

"Razvili smo mehanizam direktne humanitarne pomoći za ugrožene, odnosno one koji traže pomoć. Prvi smeštaj u Komesarijatskom smeštaju počeo je juče, pa je sada na Komesarijatu da obezbedi taj smeštaj i osnovne uslove za život u centre”, dodao je Đurović.

Kaže da su izbeglice kod prijatelja, rodbine, neki u hostelima, dok se neki snalaze sami.

Međutim, postavlja se pitanje koliko dugo mogu finansijski izdržati takav život.

"Pre ili kasnije, ti ljudi će morati da dobiju pomoć države, važno je da im se obezbedi smeštaj u urbanim mestima, teško ih je smestiti u kampove koji su veoma udaljeni od urbanih mesta", rekao je Đurović i dodao da postoje 6.000 mesta širom zemlje u kampovima, od kojih je oko 4.000 popunjeno izbjeglicama iz Azije i Afrike.

Đurović ističe da se pomno prati situacija u regionu, te navodi da se, na primjer, u Mađarskoj i Rumuniji sistemi tek sada uspostavljaju.

"Najveći teret prihvatanja snose građani, privatne kompanije i lokalne samouprave u Mađarskoj i Rumuniji, a mi moramo biti spremni jer neki ljudi mogu da ostanu sa nama", rekao je Đurović, koji je rekao da rat povećava priliv izbeglica.

"Brojke su izuzetno velike za veoma kratak period. Kroz Mađarsku je do juče prošlo više od 225.000 ljudi, preko 100.000 je ušlo u Moldaviju, preko 80.000 je prošlo kroz Rumuniju, preko 150.000 u Slovačku...", naveo je Đurović.

Ukrajinsku krizu opisuje kao brzu i bez presedana u evropskoj istoriji.

"Ukoliko izbeglice nastave da dolaze i ako ne budu imali sredstava da sami snose svoje troškove, situacija će postati veoma ozbiljna", rekao je Đurović odgovarajući na pitanje da li Srbiji preti opasnost od većeg broja izbeglica.

 

أنت هنا: APC/CZA publikacije Vesti Vlada hitno treba da donese odluku o privremenoj zaštiti izbeglica iz Ukrajine