POMOZI IZBEGLICAMA

Da li voliš da pomažeš drugima u nevolji? Želiš da pružiš podršku ljudima koji beže od rata i nasilja, a koji su se na svom putu našli u Srbiji? Želiš da slobodno vreme koje imaš provedeš radeći nešto korisno i za sebe i za druge?

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) poziva sve koji žele pruže direktnu podršku tražiocima azila i migrantima, doprinesu stvaranju tolerantnog i otvorenog društva i suzbijanju predrasuda i ksenofobije da se priključe mreži APC/CZA volontera.

Volonter može biti svako ko je punoletan, ima vremena i želje da pomogne ljudima u nevolji i nema predrasuda prema ljudima drugih nacija, vera ili rasa.

Ukoliko imaš želju da pomogneš i vremena da se aktivno uključiš u redovne aktivnosti Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) kontaktiraj nas za više informacija.

OČEKUJEMO TE!

Raste broj izbeglica u Srbiji; Svaka 78 osoba prisilno iseljena iz svoje kuće

 

Izvor: Tanjug, B92

Beograd, 20.06.2022 -- Svetski dan izbeglica obeležava se danas, a kako navodi Radoš Đurović iz Centra za pomoć tražiocima azila, od početka godine raste broj izbeglica u Srbiji.

Najviše ih, kako kaže, ima iz Azije i Afrike.

Đurović za Tanjug ističe i da oko 40 odsto izbeglica u Srbiji dolazi iz Avganistana, ali da ih ima i iz Sirije, Somalije, Bangladeša, Pakistana i Indije.

Na pitanje da li postoji šansa da se na Balkanu tokom leta popune smeštajni kapaciteti izbeglicama, Đurović navodi da su priliv i odliv ljudi uskladjeni, te do toga neće doći jer je broj izbeglica u Srbiji stabilan.

"Iako ima više od 250 ljudi koji dnevno ulaze sa juga u našu zemlju, vi imate i stalne pokušaje da se Srbija napusti na severu. Prema našim podacima stalan broj izbeglica u našoj zemlji je između 5.000 i 6.000 ljudi", kazao je Đurović.

Đurović kaže da od ponašanja susednih zemalja članica EU zavisi koliko će se izbeglice zadržati u Srbiji, i ističe da se dnevno oko 500 ljudi vrati u našu zemlju sa granica EU.

"Ukoliko se nastavi sa takvim guranjem ljudi i zaustavljanjem na našim granicama, stvaraće se čepovi i teža humanitarna situacija za migrante i lokalne sredine u kojima se oni nalaze", kazao je Đurović.

Naveo je da je letnji period povoljan za migracije, jer je tada ljudima lakše da se kreću, kao i da, uprkos pokušajima, iskustva na terenu pokazuju da se migracija nije usporila.

Dodao je i da se priliv izbeglica iz Turske dramatično povećava, iako mnoge države duž balkanske rute podižu ograde kako bi sprečile njihov prolazak. Pored njih, kako kaže, značajan je i priliv izbeglica iz Ukrajine, jer je od početka sukoba 40.000 njih ušlo u našu zemlju, a više od 8.000 prijavilo boravak kod nas.

"To nisu male brojke za našu zemlju, a značajno je da mnogi tih ljudi ostaju u privatnom smeštaju, da se snalaze i da nisu opterećeni prihvatni kapaciteti Komesarijata za izbeglice i migracije, što se očekivalo u prvoj fazi ovog sukoba i ukrajinskog izbeglištva", naveo je Đurović.

Đurović ističe da status izbeglica u Srbiji treba rešiti što pre, a da prioritet treba da bude olakšanje pristupa tržištu rada, kako bi mogli da se sami snalaze i privređuju.

Kada je reč o broju izbeglica koji su tražili azil u Srbiji, Đurović navodi da je od početka godine 1.600 ljudi iznelo taj zahtev, a da je samo dvoje dobilo azil. To, ukazuje, govori da ne funkcioniše azilni sistem, što znači da najveći broj ljudi kod nas nije u regularnom pravnom položaju.

Ukoliko njihov status ne bude regulisan, Đurović kaže da bi trebalo razmišljati o privremenoj zaštiti ograničenog karaktera pre svega za ljude iz Avganistana i Sirije, ali i za one iz Azije i Afrike.

"Tolerisanje njihovog iregularnog boravka u Srbiji je opasno, kako za položaj tih ljudi, tako i za gradjane i lokalnu sredinu", naveo je Đurović.

U svetu svaka 78 osoba prisilno iseljena iz svoje kuće

Svetski dan izbeglica se danas obeležava u nikad goroj situaciji na globalnom nivou, jer je broj prsilno raseljenih ljudi u svetu je dostigao 100 miliona, kaže predstavnica za medije kancelarije UNHCR-a u Beogradu Mirjana Milenkovski.

"Broj prsilno raseljenih ljudi u svetu je dostigao 100 miliona, što znači da je svaka 78 osoba prisilno iseljena iz svoje kuće, bilo da su prešli granice svoje zemlje, pa su izbeglice, bilo da su interno raseljeni u okvirima svoje države bežeći od sukoba, ili da su apatridi, koji su usled nasilja, progona i kršenja ljudskih prava morali da napuste svoje domove", rekla je Milenkovski za Tanjug

Navela je da izbeglica u Srbiji, prema podacima Komeserijata za izbeglica, ima nešto više od 6.500 izbeglica, od čega je 80 odsto smešteno u kolektivne smeštaje, azilne i prihvatne centre.

Naglasila je da najveći broj izbegica, smeštenh u prihvatnim centrima u Srbiji, dolaze iz Avganistana i Sirije, ali da dolaze izbeglice i iz Pakistana i aferičkih država, pre svega iz Burundija, koje u našoj zemlji traže utočište i pomoć.

Što se tiče izbeglica iz Ukrajine, Milenkovski je rekla da je, prema podacima Ministarstva uniutrašnjih poslova, u Srbiju za četiri meseca, ušlo oko 40.000 Ukrajinaca.

"Oni su prepoznati na granicama i dobili su mogućnost za kolektivni smeštaj u Vranju i Obrenovcu. U Vranju se prema podacima Komeserijata od juče nalazi 71 osoba i to su uglavnom žene i deca, a ima nešto i starijih parova", kazala je Milenkovski.

Podsetila je da je da je Vlada Srbija donela odluku o privremenoj zaštiti i pomoći državljanima Ukrajine, koja podrazumeva smeštaj, pomoć koja im je potrebna, obrazovanje, zdravstvene usluge, a odobren im je i pristup tržištu rada, kao i omogućen azil ukoliko to žele.

Kada je reč o načinu kretanja izbeglica iz Ukrajine, Milenkovski je kazala da se prema brojevima vidi da je veliki broj Ukrajinaca ušao u Srbiju, odakle je nastavio put zemalja EU.

Ona je naglasila da je oko 9.000 ljudi iz Ukrajine registrovalo boravak u Srbiji, kao i da su oni uglavnom smešteni kod prijatelja i rođaka, pa dodala da se od prijavljenog broja, 71 osoba nalazi u prihvatnom centru u Vranju.

Prema njenim rečima od ukupnog broja regisrovanih izbeglica iz Ukrajine oko 2.000 njih se obratilo za pomoć.

Na pitnaje u vezi sa povećanim brojem izbeglica iz Burundija u Srbiji, Milenkovski je objasnila da se ti ljudi odlučuju da dođu u našu zemlju zbog bezviznog režima.

"Jedan deo njih je zainteresovan da ostane u Srbiji i oni su zainteresovani da se integrišu, dok drugi razmišljaju da li žele da ostanu u našoj zemlji i da li je to dobra opcija za njih. Jedna od njihovih opcija je i da se vrate kući kada se smiri situacija u Burundiju", kazala je ona.

Na pitanje da li otvoreno tržište rada važi za sve ili samo za izbeglice iz Ukrajine, Milenovski je podsetila da se ta mera koju je Vlada Srbije donela 17. marta isključivo odnosi na Ukrajince, a da ostala raseljena lica koja su utočište našla u našoj zemlji moraju da predaju zahtev za azil, kako bi nakon devet meseci, kada prođu kroz postupak azila, dobili pristup tržištu rada.

"UNHCR bi voleo da se taj rok od devet meseci skrati za sve. Izbeglice su spsobni i obrazovani ljudi koji žele da doprinesu tržištu rada i ne žele da se oslanjaju na državnu pomoć i pomoć UN agencija i drugih donatora. Oni žele da prosto pomognu i doprinesu društvu u kome su se našli, kao i da se osamostale", kazala je ona.

Poručila je da je za njih od izuzetnog značaja da počnu da rade i nađu svoj smeštaj, jer je u prirodi svakog čoveka da sam zarađuje za svoj život i da ne zavisi od pomoći.

Link: https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2022&mm=06&dd=20&nav_category=12&nav_id=2173387

 

Vi ste ovde: Aktivnosti i rezultati Vesti Raste broj izbeglica u Srbiji; Svaka 78 osoba prisilno iseljena iz svoje kuće